Županije za poljoprivredu izdvajaju više od 55 milijuna eura: tko najviše ulaže u 2026.?

Hrvatske županije definirale su svoje proračune za 2026. godinu, a poljoprivreda zauzima visoko mjesto na listi prioriteta kroz sustave bespovratnih potpora, kapitalne investicije i inovativne mjere prilagodbe tržištu. Analiza proračunskih izdvajanja 19 županija, od kojih smo dobili odgovore, nedostaju Istarska i Međimurska, pokazuje širok spektar financijske podrške, od stabilnih višemilijunskih iznosa u razvijenim poljoprivrednim regijama do ciljanih intervencija u infrastrukturno zahtjevnijim područjima.

U 2026. godini hrvatske će županije i Grad Zagreb za razvoj poljoprivrede, ruralni razvitak i stratešku infrastrukturu izdvojiti ukupno 55.138.412 eura, prema podacima iz dostavljenih izvora.

Iako visina sredstava varira ovisno o fiskalnim mogućnostima i specifičnim potrebama terena, zajednički nazivnik svih regija je snažan fokus na nabavu suvremene mehanizacije, digitalizaciju i podizanje konkurentnosti obiteljskih gospodarstava.

Najviše izdvaja Zagrebačka županija

Apsolutni predvodnik po visini osiguranih sredstava je Zagrebačka županija koja je za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo namijenila ukupno 8.076.163 eura. Od tog iznosa, poljoprivredni proizvođači izravno mogu računati na 1,44 milijuna eura bespovratnih sredstava, što predstavlja značajan rast od gotovo 27 % ili 300 tisuća eura u odnosu na 2025. godinu. Unutar tog okvira, 837 tisuća odlazi na potpore male vrijednosti, 180 tisuća na sjetvu i sadnju, dok je 360 tisuća eura rezervirano za ekološku proizvodnju. Županija također s 1,1 milijun eura sufinancira ruralnu infrastrukturu, uključujući nerazvrstane ceste i područne škole, kako bi osigurala uravnotežen razvoj svog područja.

Grad Zagreb prati ovaj uzlazni trend s planiranih 1.634.000 eura, što je za 184 tisuća više nego prethodne godine, a fokus stavlja na modernizaciju primarne proizvodnje, preradu i uvođenje digitalne opreme. Sredstva su namijenjena primarnoj proizvodnji, diversifikaciji i promociji, s ciljem modernizacije OPG-ova. Kao ključne novitete uvode potpore za ulaganja u preciznu i digitalnu opremu te mjere za ublažavanje klimatskih promjena.

Kapitalni projekti u Slavoniji

Specifičnost 2026. godine su kapitalni projekti u Slavoniji koji drastično podižu ukupna ulaganja. Virovitičko-podravska županija, koja se nametnula kao lider u navodnjavanju s dosad uloženih 23,3 milijuna eura, u 2026. kreće u izgradnju sustava Lukač i Đolta II. faza, projekt vrijedan 18.774.525,75 eura. Za dvogodišnji program (2026. – 2027.) osigurali su 200 tisuća eura za izravne mjere potpore, dok 50 tisuća usmjeravaju na subvencioniranje kamata za sjetvu s stopom sufinanciranja od 4 % (gdje su 2025. utrošili 77.677 eura). Noviteta u izravnim mjerama nema, ali se fokus seli na digitalne usluge kroz Poduzetnički inkubator.

Požeško-slavonska županija drži sličan strateški smjer, s kapitalnim ulaganjima koja dosežu gotovo 17 milijuna eura, uključujući Logističko-distributivni centar u Požegi kapaciteta 3.000 tona vrijedan preko 16 milijuna eura. Za izravne potpore i udruge izdvajaju 115.000 eura (1,5 % proračuna), a kroz suradnju s LAG-om Barun Trenk poljoprivrednicima je dostupno dodatnih 379 tisuća za ulaganja u gospodarstva.

Planirana izdvajanja Brodsko-posavske županije za ovu godinu su 1.552.000 eura, što čini 1 % proračuna i predstavlja rast od 11,95 % u odnosu na 2025. godinu. Najviše sredstava (570.000 eura) usmjerava se na poticanje ulaganja, a prioritet su sustavi javnog navodnjavanja Biđ i Gundinci. Novitet predstavljaju potpore radu poljoprivredno-poduzetničkih inkubatora.

Osječko-baranjska županija u 2026. planira 450 tisuća eura za de minimis potpore, što je 4,25 % proračuna resornog odjela i rast od 23,9 % u odnosu na 363.289,00 eura iz 2025. Najvažnija je potpora za nabavu opreme za preradu, a apsolutni novitet je milijuna eura za jačanje preradbenih kapaciteta u mlinskoj industriji.

Osječko-baranjska županija osigurala 455.000 eura za potpore poljoprivrednicima

Najistočnija hrvatska županija, Vukovarsko-srijemska, bilježi rekordan skok izdvajanja za potpore na 723.000 eura, što je povećanje za 307 tisuća u odnosu na 2025. godinu, odnosno 14,7 %. Kod njih najveći interes vlada za stočarstvo, a kao novitete uvode potpore za digitalizaciju i sigurnost u lovištima te nabavu ribolovnih alata. Program obuhvaća 10 mjera i 31 podmjeru: 240.000 eura za unapređenje poljoprivrede, 110 tisuća za lovstvo, 40.000 za ribarstvo, 15 tisuća za kreditiranje sjetve te 28 .000 eura za udruge. Najvažnije im je stočarstvo, a noviteti uključuju sigurnosnu opremu u lovištima te ribolovne alate i digitalnu opremu u ribarstvu.

Projekt navodnjavanja

Za sjever Hrvatske se može reći da zadržava stabilnu podršku. Varaždinska županija planira ukupno 1,4 milijuna eura, od čega 900 tisuća ide za izravne poticaje, dok 500.000 eura usmjeravaju na promociju putem izložbi vina, meda i bučina ulja.

Koprivničko-križevačka županija povećala je svoj proračun za poljoprivredu na 600.000 eura, što čini 0,38 % ukupnog županijskog proračuna, a novac usmjeravaju na mehanizaciju, nabavu junica i potporu prodaji na tržnicama putem kratkih lanaca opskrbe. Čak 400.000 eura usmjereno je na kupnju mehanizacije, a noviteti su potpore za nabavu uzgojno valjanih mliječnih i kombiniranih pasmina junica te za poljoprivrednu proizvodnju u sustavu kratkih lanaca opskrbe (prodaja na tržnicama i javnim površinama).

Započeli su i s prikupljanjem i pripremom projektne dokumentacije za projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina na lokaciji Legrad - Veliki Pažut, na površini od 363 ha, gdje se trenutno rade istraživanja i projekcije po pitanju korištenja optimalnog izvora vode za navodnjavanje s obzirom na to da se područje nalazi u blizini ušća rijeka Drave i Mure.

Na rekordnoj razini iz prethodne godine, ostaje i Bjelovarsko-bilogorska županija, s ukupno 446.000 eura, što je 0,26 posto proračuna pri čemu je najtraženija mjera subvencioniranje kamata za sjetvu s fondom od 133 tisuća, uz novi poticaj za nacionalno natjecanje u kvaliteti meda u Gudovcu.

Krapinsko-zagorska županija u Proračunu za 2026. godinu osigurala je 490.000 eura potpore u poljoprivredi, što predstavlja povećanje od 10,8% u odnosu na 442.186 iz 2025. godine. Ukupan proračun županije iznosi 138.299.024 €, pa udio izdvajanja za poljoprivredu iznosi 0,35%. U okviru Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu, koji u 2026. godini raspolaže s 5.556.876 eura, potpore čine 8,82 % proračuna odjela.

Ističu kako županija sustavno povećava sredstva za poljoprivredu za oko 10% godišnje, prepoznajući proizvođače kao ključne za ruralni razvoj i dugoročnu održivost sektora. Najveći iznosi usmjereni su na dvije ključne mjere: modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrede kroz preradu i plasman na tržište te na poticanje povećanja proizvodnje.

Dalmacija i zaleđe

Na jadranskom području i u zaleđu, Splitsko-dalmatinska županija osigurala je 1,1 milijun eura, s najvećim udjelom za sufinanciranje poljskih puteva. Nismo dobili informaciju o tome o kolikom je udjelu izdvajanja iz proračuna, bilježe li povećanje u odnosu na prethodnu godinu te imaju li kakvih noviteta ove godine. Tek navode kako sve potpore smatraju važnima.

Primorsko-goranska županija izravno iz proračuna izdvaja 150.000 eura (3,59 posto odjelnog budžeta), no većinu potpora od 505 tisuća po prvi put provodi putem svog Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj, čiji je proračun za programe porastao za 65 posto i iznosi 505.000,00 eura (450.000 za ruralni razvoj, 55.000 za promociju). Novost je raspisivanje natječaja po sektorima (stočarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo) uz povećanje sredstava po korisniku.

U proračunu Zadarske županije planirano je izdvajanje 250.000 eura, što čini 1% ukupnog proračuna i 10,66% proračuna odjela (ukupno 2.344.595 eura), a iznos je isti kao 2025. godine. Najveći dio, 125 tisuća, namijenjen je za mehanizaciju, dok je novost planirano povećanje limita za poljoprivredne zadruge.

Šibensko-kninska županija bilježi rast od 10% na ukupnih 271.009 eura (0,39% proračuna), fokusirajući se na mlade poljoprivrednike koje sufinancira s 80%. Najviše sredstava ide za male investicije, a najvažnijom smatraju potporu mladim poljoprivrednicima.

Povećanje od 56.588 eura u odnosu na 2025. godinu rezultiralo je novim iznosom od 200 tisuća u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Najvažnija mjera je nabava poljoprivredne opreme i mehanizacije, dok Ličko-senjska županija sa 186.000 eura (0,5% proračuna) nastavlja primarno podupirati proizvodnju mlijeka, a novitet je potpora za ulaganje u dopunske djelatnosti na OPG-ovima; iznos je na razini prošle godine.

Poticaji za mehanizaciju i očuvanje stočnog fonda

Karlovačka županija sa 386.000 eura (0,2% proračuna) zadržava razinu iz 2025. godine, uz novitet dodatnih bodova za korisnike u projektima zelene javne nabave. Najveći interes poljoprivrednika je za potpore za nabavu mehanizacije, strojeva i opreme za primarnu proizvodnju. Sve propisane mjere potpora u usvojenom Programu smatraju iznimno važnima i korisnima u ostvarenju zadanih ciljeva, a odnose se na povećanje konkurentnosti i održivosti poljoprivrede i biogospodarstva.

Naposljetku, Sisačko-moslavačka županija predviđa 250.715,32 eura za potpore male vrijednosti, što čini 2,98% proračuna resornog odjela od 10,4 milijuna eura, a iznos je blago povećan u odnosu na 2025. Najveći izazov im je očuvanje stočnog fonda pogođenog afričkom svinjskom kugom i bedrenicom. Najviše izdvajaju za stočarstvo, a precizni novčani iznosi su: do 1.590 eura za junice mladim poljoprivrednicima, do 1.325 za rasplodne bikove, do 1.750 za nazimice te 2 eura po košnici pčela.

Novitet je zaštita i uzgoj posavske guske s potporom od 20 eura po kljunu, dok za uzgojno valjane junice potpora za mlade poljoprivrednike seže do 1.590 eura, a za okrupnjavanje zemljišta plaćaju do 400 eura/ha. Za manifestacije vezane uz poljoprivredu su u 2025. utrošili 22.972,70 eura, što nastavljaju i u 2026.