Uz ovih 330 milijuna eura iz krizne rezerve ZPP-a bit će isplaćeno i 100 milijuna eura za pet država pogođenih ratom u Ukrajini. Komisija će posegnuti i u sredstva za 2024.
Europska komisija najavila je prijedlog novog paketa potpore poljoprivredi od 330 milijuna eura u borbi protiv suše plus 100 milijuna eura iz prve tranše financiranja vezanih uz posljedice rata u Ukrajini, predloženih još u svibnju.
Potonji je bio namijenjen poljoprivrednicima u Bugarskoj, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, kako bi se ublažila uska grla u logistici, uzrokovana ruskom invazijom na Ukrajinu.
Prethodno odobrenje je bilo prolongirano jer je Mađarska zadržala jednostrane restriktivne mjere za proizvode koji dolaze iz Ukrajine, a čije je ukidanje bilo preduvjet za isplatu paketa.
Međutim, glasnogovornik Komisije potvrdio je za Euractiv da više nema ograničenja.
Najnoviji paket od 330 milijuna eura bit će podijeljen između preostale 22 države članice za pomoć u "nepovoljnim klimatskim uvjetima".
Oba paketa potpore financiraju se putem rezerve iz Zajedničke poljoprivredne politike, a čija je vrijednost 450 milijuna eura. Ovaj novac Komisija iznimno može koristiti u slučaju poremećaja na tržištu.
No, brojne države članice izrazile su zabrinutost zbog načina na koji se koriste ova sredstva. Tako su Belgija i Luksemburg bili suzdržani pri glasovanju o drugom paketu potpore.
Njemački ministar poljoprivrede, Cem Özdemir ponašanje Komisije pri predstavljanju trećeg paketa smatra netransparentnim jer je njemačkom izaslanstvu opsežni dokument uručen tek neposredno prije sastanka. Smatra da im nije dano dovoljno vremena za pregled prijedloga prije nego što se zauzme stav. "Ovo nije dobro", rekao je za Euractiv.
Drugi diplomatski izvor iz EU nazvao je proces koji je prethodio predstavljanju prijedloga nejasnim i zatvorenim. Kaže da s obzirom na kratak vremenski raspon, nije bilo dovoljno vremena za odgovarajuću procjenu tržišne situacije svake zemlje.
Umjesto toga, sredstva su podijeljena proporcionalno veličini zemlje članice, pa je nekima od njih dodijeljeno nešto više od 200.000 eura, dok su drugima na raspolaganju milijuni, a što se može vidjeti u tablici:
Iznosi dostupni državama članicama (u €) | |
Austrija | 5.529.091 |
Belgija | 3.912.118 |
Hrvatska | 3.371.029 |
Cipar | 574.358 |
Češka | 6.862.150 |
Danska | 6.352.520 |
Estonija | 1.722.597 |
Finska | 4.269.959 |
Francuska | 53.100.820 |
Njemačka | 35.767.119 |
Grčka | 15.773.591 |
Irska | 9.529.841 |
Italija | 60.547.380 |
Latvija | 6.796.780 |
Litva | 10.660.962 |
Luksemburg | 462.680 |
Malta | 240.896 |
Nizozemska | 4.995.081 |
Portugal | 11.619.548 |
Slovenija | 1.234.202 |
Španjolska | 81.082.911 |
Švedska | 5.594.367 |
Budući da ova sredstva, zajedno s nekoliko prethodnih paketa pomoći, iznose više od onoga što je dodijeljeno fondu, 80 milijuna eura bit će posuđeno iz rezerve za poljoprivredu 2024., objasnio je glasnogovornik Komisije.
Na pitanje što će se dogoditi u slučaju još jedne neočekivane krize ove godine, povjerenik EU-a za poljoprivredu potvrdio je da Komisija može usvojiti mjeru i financirati je u okviru pričuve za 2024. No, moći će se isplatiti nakon 16. listopada, neposredno nakon završetka financijske godine.
Paulo Gouveia, glavni savjetnik za politiku pri udruzi poljoprivrednika EU COPA-COGECA, smatra da su na ovaj način poljoprivrednici ostavljeni na cjedilu do tog datuma.
"Vjerojatno će Komisija čekati tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, odugovlačiti i pokušavati ne isplatiti novac do tada", izjavio je dodavši da je sigurno to razlog zašto je uz ova sredstva dodijeljen 200-postotni dodatak državnih potpora.
Smatra i da potreba za posuđivanjem sredstava za sljedeću godinu, kao što je također učinjeno 2022., pokazuje da je količina raspoloživog novca neadekvatna.
Tagovi
Autorica