U tumačenju pravilnika nekad i konzultantima treba konzultant

Dok se naveliko raspravlja o novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike EU čija će pravila vrijediti od 2028. godine, jednostavnije procedure i manje birokracije i dalje su glavni izazov postojećeg razdoblja.

Prvi natječaj za ulaganja u primarnu proizvodnju, gdje je svega 10 posto projekata iznad crte na inicijalnoj rang listi, pokazao je da su poljoprivrednici itekako spremni ulagati u svoj razvoj i proizvodnju hrane, ali i da se suočavaju s preprekama koje je nacionalna administracija u mogućnosti otkloniti.

Natječaj za ulaganja u preradu je pak nametnuo dodatne zahtjeve poljoprivrednicima zbog obvezne dokumentacije, ali i složenog postupaka nabave opreme i usluga, koje za jedan projekt treba i nekoliko puta ponavljati.

Konzultanti koji pripremaju projektne prijave kažu da je najveći izazov dobiti dokumente od državnih institucija, bez kojih se poljoprivrednik ne može javiti na natječaj, zatim rigorozan sustav procjene ponuda, te preduga evaluacija prijava.

S druge strane, kao dobar primjer administracije u agraru, ističu mjeru Financijski instrumenti, koju provodi HAMAG-BICRO, gdje poljoprivrednici u kratkom roku dobiju povratnu informaciju, obrtna sredstva i kredite, kojih je također premalo u odnosu na potražnju s terena.

Što se u provedbi intervencija iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj treba promijeniti da bi novac brže stizao do korisnika, bila je tema našeg razgovora s tri konzultanta koji iza sebe imaju stotine realiziranih projekata.

Ne kažnjavati poljoprivrednike zbog sporosti administracije

Kao prvo pitanje otvorili smo uvođenje novih pravila, koja nameću više obaveza poljoprivrednicima, negoli je to bilo ranije.

"Stalno se obećava rasterećenje od administracije, a poljoprivrednici imaju sve više papirologije i sati provedenih u birokratskim zavrzlamama, a u tumačenju pravila ponekad i nama treba konzultant“, kaže Vesna Novak, predsjednica Udruge konzultanata za ruralni razvoj.

Navodi da je uvedena obvezna dokumentacija kojoj poljoprivrednicima trebaju mjeseci za ishoditi od države, a bez koje se ne mogu prijaviti na natječaj čekaju se mjesecima. Pri tom nemaju mogućnosti dopune, nakon što se projekt predaju Agenciji za plaćanja.

Za primjer ističe ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda (intervencija 73.11.) gdje već kod prijave projekta poljoprivrednik treba dostaviti građevinsku dozvolu, mišljenje vezano za zaštitu okoliša ili veterinu.

"Čemu tražiti građevinsku dozvola pri prijavi projekta, kad čovjek ne zna hoće li uopće proći na natječaju. A onda je ne može dobiti od lokalnog ureda ili mu dokument istekne zbog preduge obrade natječaja“, kaže Novak i dodaje: "Uostalom, zašto poljoprivrednik od državnih institucija treba prikupljati dokumente?“

Na to se nadovezao Egon Mudrinić koji iznosi primjer projekta koji je odbijen jer Ministarstvo zaštite okoliša, ni nakon godine dana od predanog zahtjeva, nije izdalo mišljenje.

"To je apsurd, znači, radi se o državnim institucijama koje same trebaju razmjenjivati dokumente, a ne da zbog toga što na izdavanju dozvola radi dvoje ljudi umjesto 20, poljoprivrednik izvuče deblji kraj“, ističe Mudrinić.

Njegov kolega Anđelo Raič problematizirao je situaciju u kojoj se od konzultanata očekuje da provjeravaju je li građevinska dozvola koju je poljoprivrednik dobio izdana u skladu s propisima.

"Ako je poljoprivredniku izdana građevinska dozvola, onda je na natječaju treba i priznati, a ustanovi li se da je u postupku njena izdavanja, bez krivnje korisnika, došlo do propusta javnopravnih tijela kao što su uredi za graditeljstvo, Ministarstvo zaštite okoliša i slično - ne treba kažnjavati poljoprivrednika odbijanjem prijave ili davanjem prekratkog vremena za dopunu dokumentacije, nego omogućiti ispravak i ako je potrebno pokrenuti postupke prijave nepravilnosti kod javnopravnih tijela koja su izdala takve dokumente", ispričao je Raič.

Manje dokumenata, ali više financijskih korekcija

Kao sljedeći problem konzultanti ističu postupak nabave, odnosno smatraju da je veliko opterećenje što nabavu trebaju provesti prije prijave projekta, a ne nakon što bude odobren.

Nabava se provodi u EONI, elektroničkom oglasniku putem kojeg se odvijaju postupci nabave za sredstva potpore prema Strateškom planu ZPP 2023. – 2027. Njime je osigurana transparentnost postupaka nabave i dostupnost podataka svim zainteresiranim stranama.

Naši sugovornici kažu da je novi sustav olakšao dio posla, manje podataka treba unositi, ne treba evidentirati pozive za dostave ponuda i slično, međutim sada se provjerava puno više stavki, a interpretacija evaluatora često rezultira financijskim korekcijama za poljoprivrednika.

"U natječaju za primarnu poljoprivredu, intervencija 73.10, stiglo je preko 1.200 prijava i za svaku je trebalo provoditi postupak nabave kroz EONU, opterećivati konzultante i ponuditelje - a na kraju je prošla svega desetina projekata“, upozorava Raič.

Ističe da je postalo teško uopće dobiti ponudu, kad ponuđači shvate da prihvaćena ponuda ne znači da mogu odmah isporučiti stroj, nego da trebaju čekati hoće li projekt proći na natječaju.

"A to zna biti i više od godine dana, pa onda ponuditelji nisu zainteresirani dati ponudu“, navodi on.

Na to se nadovezala Vesna Novak i kazala da kad poljoprivrednik konačno dobije ugovor i krene u provedbu projekta, tada za svaku promjenu na nekom komadu opreme ili mehanizacije (ako se bilo šta mijenja) treba tražiti odobrenje od Agencije, podnošenjem zahtjeva za promjenu projekta, a prije toga ponovo raspisivati nabavu.

"Tada Agencija po drugi put kontrolira cijeli postupak da bi odobrila te promjene, što može trajati i do tri godine. Ovdje nije riječ o infrastrukturnom projektu, nego običnoj kupnji stroja“, tvrdi Novak i naglašava da u prethodnom programskom razdoblju nije bilo tako.

"Ako tražiš stroj i ne napraviš specifikaciju dovoljno široko, a za to imamo 100 znakova u aplikaciji, to se smatra pogodovanjem dobavljaču i onda te Agencija penalizira s 5 posto cjelokupnog iznosa projekta. Ili, dovoljno je da napišeš knauf, a ne gipsokartonski zid, odmah ide financijska korekcija i to ne samo te stavke nego cjelokupnog ulaganja“, navodi primjere Egon Mudrinić i upozorava: "Nikad u povijesti Agencije nije bilo takvih financijskih korekcija, a sada ih ima 40 posto projekata“.

Ističe da kod prerade poljoprivrednici traže specifične strojeve i opremu, primjerice za čišćenje i prženje voća, te procesne linije za sireve i tu ima puno stranih ponuđača , koji se moraju registrirati u EONI da bi uopće mogli unijeti ponudu.

"Do jučer nije bilo engleske verzije, pa smo pomagali stranim firmama da se uopće prijave u sustav“, kaže Raič, ali ističe da je dobra stvar što više ne trebaju osigurati dvije uspoređujuće ponude u odnosu na zadnji natječaj za preradu kroz mjeru 4.2. "jer to je stvarno specifična oprema koju poljoprivrednik dogovara sa proizvođačem tehnologije“.

No, loša je stvar što kada poljoprivrednik odabere ponudu, onda ponuditelj pita kada treba isporučiti liniju ili stroj, a on mu ne znate reći, jer čeka odluku Agencije. Tako prođe i više od godinu dana, i taj stroj više ne košta isto, a možda ga ni nema više na tržištu. Ako ga ima, treba onda ponoviti postupak nabave.

"Mi u nijednom drugom EU fondu ne radimo postupak nabave prije odobrenja projekta, čak ni za javne nabave – osim u ovom za ruralni razvoj. To nema smisla jer se mijenjaju cijene i uvjeti se, ne znaš kad će to u realnosti biti realizirano“, upozorava Vesna Novak.

Konzultanti postavljaju pitanje zašto LAG-ovi provode nabave tek nakon što dobiju odluku Agencije. Napravi se procjena troškova, a tek nakon izdavanja pozitivne odluke za projekt ide se u provedbu nabave.

"Zašto se to isto ne bi primijenilo na poljoprivrednike? Kako LAG može, a Agencija kao krovna institucija ne može?", pitaju se naši sugovornici.

Traže dopune projekta dvije godine nakon natječaja

Ipak, sukus svih problema nalazi se u vremenu obrade prijava na natječaje.

"Tražili smo odgodu natječaja za preradu, jer poljoprivrednici nisu uspjeli dobiti dokumente od države, ali Ministarstvo nije udovoljilo našem zahtjevu, iako Agencija za plaćanja neće krenuti s obradom tih prijava sve do iduće godine, jer do 31.12.2025. moraju završiti s projektima iz prethodnog programskog razdoblja“, ističe Mudrinić.

Iznosi primjer iz vlastite prakse gdje su četvorica poljoprivrednika ljetos dobili odluke o odobrenju projekata iz operacije 4.2., nakon dvije godine od završetka natječaja. Agencija dala rok od šest mjeseci da provedu svoj projekt izgradnje.

"Nitko od njih nije potpisao ugovor, jer neće preuzeti taj rizik, za realizirati projekt izgradnje potrebno je minimalno dvije godine, ako ne i duže“, kaže on.

Naši sugovornici se slažu da za predugu obradu prijava ne treba kriviti isključivo Agenciju za plaćanja, čije postupanje ovisi o Ministarstvu poljoprivrede – koje odlučuje o žalbama onih koji nisu prošli na natječaju, a bez čega APPRRR ne može zaključiti natječaj.

"Problem je u premalom broju ljudi u Povjerenstvu za prigovore, koje odlučuje o tisućama žalbi, a kojem treba u pravilu od 6 do 12 mjeseci da odgovori na tu žalbu“, kaže Mudrinić.

Ako je žalba usvojena, taj projekt se vraća Agenciji na obradu, a rang lista podiže za alokaciju tog projekta koji je inicijalno bio odbijen. Ako Povjerenstvo odbije žalbu, u obradu upada projekt koji je bio ispod njega na rang listi.

U tome leži razlog zašto poljoprivrednicima stižu zahtjevi za dopunom projekta kojeg su prijavili prije dvije godine – jer je tek tada njihov projekt ušao u evaluaciju.

Jedini je problem što su do tada poljoprivrednici već odustali od projekta ili našli drugi način da kupe što im za proizvodnju treba.,Isti ti poljoprivrednici radije bi odabrali manji iznos sufinanciranja (koji sad idu i do 80 posto), ali uz bržu i jednostavniju proceduru.

"Kupio si traktor, uložio si u nešto što ti treba – doneseš račun, država ti isplati 30 posto i doviđenja“, tako bi bilo najjednostavnije kaže Egon Mudrinić, prisjećajući se sustava kapitalnih ulaganja koje je Hrvatska provodila prije ulaska u Europsku uniju.

Drugi je problem što hrvatskom poljoprivredniku i dalje treba potpora da kupi traktor.

"Kod nas su ulaganja u poljoprivredu jako vezana za potpore. U Njemačkoj je svega 5 posto investicija vezano za fondove, a u Hrvatskoj je to 70 posto. Ministarstvo najavi plan natječaja i onda svi čekaju raspisivanje, a rokovi iz plana se gotovo nikad ne ispoštuju“, istaknuo je Anđelo Raič.

Nije dobro što poljoprivrednici, mjesec dana prije novog natječaja, nemaju informaciju koje će sektore primarne proizvodnje on uključivati i koja će se proizvodnja poticati.

"Donositelji odluka bi prije svega trebali odlučiti u kojem smjeru želimo da ide naša poljoprivreda. Dok toga ne bude, svi će sektori dobivati nešto na kapaljku, silne milijarde će se ulijevati u poljoprivredu, a rezultate nećemo imati", zaključila je Vesna Novak, predsjednica Udruge konzultanata za ruralni razvoj.