Smiješi li se mladim poljoprivrednicima duplo više novca u novom ZPP-u?

Poljoprivreda u Europi stari brže od drugih sektora. Prosječna dob proizvođača hrane povećala se s 51 godine u 2010. godini na 57 godina u 2020., uz značajne razlike među članicama EU.

U usporedbi s ostalim sektorima gospodarstva, ima jedan od najnižih udjela radnika mlađih od 40 godina (31 posto), dok manje od 12 posto farmi vode mladi poljoprivrednici.

Ta neravnoteža je rizik za dugoročnu sigurnost opskrbe hranom u Europi.

Broj i udio mladih voditelja stalno opada, što je dio šireg trenda starenja europskog stanovništva. Smanjuje se i broj mladih u ruralnim područjima. Od 2013. do 2019. broj mladih u dobi od 15 do 24 godine koji žive u ruralnim područjima u EU-28 smanjio se s 3,6 milijuna na 1,9 milijuna, dok se broj mladih u dobi od 25 do 29 godina smanjio sa 6,9 milijuna na 5,9 milijuna.

U deset godina oko tri milijuna poljoprivrednih gospodarstava napustilo je sektor. Ako ti trendovi potraju, EU bi mogla izgubiti dodatnih 6,4 milijuna gospodarstava do 2040.

Dok stariji glavnom imaju vlastitu zemlju, mlađe generacije najčešće rade na unajmljenim površinama – oko 15 milijuna hektara u zakupu naspram 10 milijuna u vlasništvu.

Otežan pristup zemljištu i povoljnim kreditima, slabiji prihodi i nedostatak relevantnih vještina - i dalje su velike prepreke za mlade koje odvraćaju i potencijalne proizvođače hrane. Nasljeđivanje je i dalje teško zbog administrativnih i financijskih prepreka, a rješavanje tih pitanja strateška je nužnost i zajednička društvena odgovornost Europske unije.

Iz tog je razloga Europska komisija donijela Strategiju za generacijsku obnovu u poljoprivredi s novim planom potpore mladim farmerima i za povećanje interesa za ovaj ranjivi sektor. Cilj je do 2040. udvostručiti udio mladih u EU-u, točnije da mladi i novi čine oko 24 posto poljoprivrednika u Europi.

Pet ključnih područja djelovanja

Strategija je osmišljena za provedbu na više međusobno povezanih razina, u okviru sadašnjeg i budućeg ZPP-a, komplementarnih politika EU-a, te nacionalnih mjera u područjima kao što su pristup zemljištu, oporezivanje, obrazovanje i mirovine.

Za prevladavanje tih prepreka potreban je snažan nacionalni i regionalni angažman, ističe Europska komisija.

Ovu strategiju jučer je na 11. Kongresu mladih poljoprivrednika u Bruxellesu predstavio europski povjerenik za poljoprivredu i hranu, Christophe Hansen.

“Mladi su ključni za sigurnost opskrbe hranom u EU-u i vitalnost ruralnih područja i zato je ova Strategija naš politički prioritet kojim ćemo im osigurati uvjete da grade svoj život i karijeru na selu”, kazao je Hansen te istaknuo da je taj dokument rađen u bliskoj suradnji s predstavnicima mladih farmera čiji je doprinos bio ključan.

Suočavaju se, dodao je, sa specifičnim problemima koje treba riješiti mjerama na svim razinama upravljanja: na razini EU-a, na nacionalnoj i regionalnoj razini i u svim politikama.

Zato Komisija traži da države članice razviju nacionalne strategije za generacijsku obnovu u poljoprivredi do 2028., u kojima će se ukloniti postojeće prepreke i definirati ciljane mjere potpore. Time bi se trebao osigurati održiv, otporan i privlačan sektor za budućnost.

Cilj je poduprijeti i pripremiti sljedeću generaciju poljoprivrednika u EU-u. Kako bi se to postiglo, u strategiji je utvrđeno pet ključnih područja djelovanja: pristup zemljištu, financiranje, stjecanje vještina, dostojanstven životni standard i potpora za nasljeđivanje gospodarstva.

Šest umjesto tri posto budžeta za mlade farmere

Osim što traži da države članice udvostruče svoje napore u osiguravanju generacijske obnove, Hansen predlaže da poduplaju novac namijenjen mladima. Traži da najmanje šest posto proračuna za agrar svaka članica uloži u mjere za promicanje generacijske obnove, umjesto dosadašnjih tri posto.

Također, predlaže obvezni početni paket mjera za mlade poljoprivrednike u sljedećem programskom razdoblju kako bi im se pomoglo da započnu i razviju svoje poslovanje. U tu svrhu omogućio bi im se iznos do 300.000 EUR za pokretanje poslovanja.

Potiče se suradnja s Europskom investicijskom bankom na razvoju programa jamstava i subvencija kamatnih stopa kako bi se mladima olakšao pristup financiranju.

Predlaže se osnivanje europskog opservatorija za zemljišta kako bi se poboljšala transparentnost u tom području. Time bi se poljoprivrednicima omogućio pristup dostupnom zemljištu, olakšalo nasljeđivanje gospodarstava, spriječilo špekulacije zemljištem, a novim olakšalo pokretanje poljoprivredne djelatnosti.

Kako bi se omogućilo pravovremeno nasljeđivanje i lakša razmjena zemljišta, Europska komisija želi adresirati pitanje nasljeđivanja, reforme mirovinskog sustava, umirovljenja, te prijenosa poljoprivrednih gospodarstava.

Strategija generacijske obnove obuhvaća i sufinanciranje službi za pomoć gospodarstvima koje omogućuju zamjenu tijekom bolesti, odmora ili brige za člana obitelji kako bi se poboljšala njihova ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

“Postoji ozbiljan problem s općom privlačnošću ovog sektora, zbog čega smo u predložili novu uslugu pomoći na farmama kako bismo podržali poljoprivrednike u razdobljima potrebe i osigurali alate za zaštitu mentalnog zdravlja i promicanje zdravije ravnoteže između posla i života”, kazao je povjerenik.

Treba li pomaknuti granicu za mlade s 41 na 45 godina?

Nakon predstavljanja Strategije za generacijsku obnovu, upitali smo povjerenika Hansena treba li podići dobnu granicu za mlade na 45 godina, s obzirom na starost sadašnjih farmera.

“Dobro pitanje, ali ja to vidim ovako: ako ste farmer i imate djecu s 25 godina, s 55 ste vi deset godina od mirovine i možda bi vaše dijete htjelo raditi na farmi. Kako ćemo onda riješiti ovaj problem? Nije rješenje u podizanju dobne granice jer mladi farmer ne želi čekati 45-tu da preuzme farmu, izgradi obitelj i život na selu”, odgovorio je Christophe Hansen i dodao: “Trebamo razmišljati i o novim poljoprivrednicima, jer nema svatko šansu biti rođen na farmi koju će kasnije naslijediti. Isto tako onima kojima je agrar sada sekundarni posao, a žele ga učiniti primarnim - i za njih treba naći rješenje”.

S desetak mladih iz Hrvatske sudjelovali smo na 11. Kongresu mladih poljoprivrednika, koji je okupio 520 mladih farmera iz cijele Europe.

Njihovi dojmovi nakon višesatnog događaja ukazuju da je vrlo korisno čuti što drugi poljoprivrednici misle o zakonodavstvu i koliko ono zaista rješava njihove probleme.

“Zanimljivo je bilo slušati povjerenika, činio mi se realan i iskren – lijepo je zamišljena Strategija generacijske obnove I podizanje omotnice za mlade – jer sve je poskupjelo za duplo…trošlovi, hrana za životinje, veterinarske usluge, a nemamo radno vrijeme – srce baciš preko ograde i radiš dalje, nekad i bez profita – što nije fer i bilo bi lijepo da se to popravi”, rekla je Katarina Šimić Majnarić, mlada poljoprivrednica iz Gospića i zaključila: “Moramo imati nadu u budućnost, tisuću puta pomislim ima li ovo smisao, ali udahneš i ideš dalje i pokažeš svojoj djeci da možeš".

Povjerenik Hansen odgovarao je na brojna pitanja mladih poljoprivrednika te zaključio Kongres s optimističnom porukom.

“Ova strategija ne želi zamijeniti jednu generaciju drugom, nego obnoviti povjerenje u ruralna područja, osigurati farmerima da ostanu na selu, te očuvati poljoprivredu kao održivu, modernu i ponosnu djelatnost za sljedeću generaciju”, kazao je i zahvalio farmerima što žive i rade na selu.