Proizvodno vezana plaćanja se povećavaju, a tko ide u mirovinu ostaje bez potpore?

Dok se na europskoj razini već odvija politička borba oko budućeg proračuna za sedmogodišnje razdoblje, hrvatski stručnjaci i dužnosnici u poljoprivredi pokušavaju predvidjeti kako će nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) promijeniti sustav potpora i svakodnevni život proizvođača.

Panel rasprava “Novo ZPP u praksi – između održivosti i administracije”, održana u Tuheljskim Toplicama u okviru konferencije 5. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, okupila je predstavnike domaće i europske administracije.

Ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede, Željka Gudelj Velaga istaknula je da iako se razgovara o brojnim promjenama koje će uslijediti 2028. godine, osnovni cilj ostaje stabilnost proizvodnje hrane.

Iznijela je podatak da će u novom razdoblju doći do povećanja proizvodno vezanih plaćanja (PVP).

"S dosadašnjih 13 posto (plus 2 posto za krmno-proteinske usjeve) u prijedlogu Komisije je sada 20 posto, uz mogućnost dodatnih 5 posto za pojedine kategorije. U našim izračunima to značajno povećava sredstva za one koji aktivno proizvode”, istaknula je Gudelj Velaga, naglasivši da je fokus nove politike na održivoj proizvodnji i odgovornom upravljanju resursima.

Mirovina ili izravna plaćanja?

Velika novost će biti odustajanje EU regulatora od pravila tzv. uvjetovanosti, odnosno potrebe poštivanja SMR-ova i GAEC-a (obvezni uvjeti za okoliš, zdravlje i dobrobit životinja), koji su do sada bili osnovni uvjet poljoprivrednicima za dobivanje izravnih plaćanja.

“Imali smo višestruku sukladnost, zatim uvjetovanost, a sada prelazimo na odgovorno upravljanje (eng. stewardship) – čija je svrha pojednostaviti, ali i pojačati razumijevanje ciljeva ZPP-a na terenu” objasnila je.

No, možda najosjetljivijom novošću smatra prijedlog Europske komisije prema kojem bi od 2032. godine poljoprivrednici koji primaju mirovinu izgubili pravo na izravna plaćanja.

“Belgija to već radi – njihovi poljoprivrednici biraju hoće li primati mirovinu ili potpore. Za Hrvatsku bi to bila velika promjena jer bi značila ubrzani prijenos gospodarstava na mlađe članove obitelji ili gašenje proizvodnje,” upozorila je Gudelj Velaga.

U Bruxellesu još ništa nije gotovo - tek počinje

U raspravu je analitički ton unio Nikša Tkalec, opunomoćeni ministar u Stalnom predstavništvu RH pri EU, koji je naglasio da pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) tek počinju i da Hrvatska ima prostora za djelovanje.

“Mi nismo na kraju priče, nego na samom početku. Svaki VFO do sada svodio se na isti obrazac – sukob između uplatitelja i primatelja novca, Hrvatska uplati 900 milijuna eura godišnje, a Njemačka 35 milijardi - a svi sjedimo za istim stolom jednako vrijednih glasova”, pojasnio je.

Istaknuo je da dio rasprave unutar EU-a nije potpuno korektan jer se gleda samo raspodjela nacionalnih omotnica, dok se zanemaruje činjenica da razvijenije zemlje povlače više novca kroz programe izvrsnosti i istraživanja.

“Njemačka na tim projektima ostvaruje znatne koristi u odnosu na manje članice. Zato svaka rasprava o smanjenju omotnica za tradicionalne politike, a to su poljoprivreda i kohezija, mora biti dublja od pukih brojki”, dodao je.

Tvrdi da je poljoprivreda "tvrd orah", kako administracija tako i sami poljoprivrednici, a iskustvo proteklih nekoliko prijedloga VFO-a kazuje da administracija uvijek nekako uspije financijski podignuti i izmijeniti okvir koji predloži Komisija, na način da bude provediv.

"Europska komisija uvijek izađe s ambicioznim rezanjem što se agrara tiče, a ovaj sad je poprilično loš prijedlog", kazao je Tkalec.

Ono što je ohrabrujuće jest da je Komisija već signalizirala spremnost na doradu prijedloga.

"To je nešto što se dosad nije događalo u ovoj fazi. Predsjednica Ursula von der Leyen otvorila je prostor za povećanje sredstava za ruralni razvoj, ali konačni ishod ovisi o državama članicama i njihovoj sposobnosti da se usuglase", objasnio je.

Prema njegovoj procjeni, iako će novi VFO stupiti na snagu 2028. godine, provedba ZPP-a u praksi vjerojatno će započeti tek godinu iza ili 2030, pa će (kao i do sada) Hrvatska imati prijelazno razdoblje u kojem treba postaviti jasne mehanizme provedbe i kontrole.

“Ako pametno isprogramiramo fleksibilnost, možemo poljoprivrednicima omogućiti jednostavniji administrativni okvir. To je prilika koju ne smijemo propustiti”, zaključio je Tkalec.

Komisija: Moramo biti spremni na nepredvidivo

Na panel raspravi sudjelovao je i predstavnik Europske komisije, Hristo Hristov, voditelj političkog odjela u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, koji je obrazložio da aktualni prijedlog proračuna i ZPP-a nastaje u posve novim političkim i gospodarskim okolnostima.

“Kad je 2019. godine na čelo Komisije došla Ursula von der Leyen, prioriteti su bili zeleni i digitalni - život je bio lijep. Nitko nije znao da nas čekaju dvije krize — pandemija i rat u Ukrajini. Odjednom se proračun morao prilagoditi novim izazovima”, rekao je Hristov.

Prema njegovim riječima, Komisija je predložila rekordni iznos od oko 2 bilijuna eura za sedam godina, ali s 25 posto sredstava koja neće biti raspodijeljena unaprijed - upravo kao odgovor na mogućnost novih, nepredvidivih okolnosti.

“Ne znamo što će donijeti iduće desetljeće, zato moramo zadržati fleksibilnost. Nitko ne želi dodatno plaćati, ali svi se slažu da tradicionalne politike, poljoprivreda i kohezija, moraju ostati snažne”, kazao je ovaj predstavnik EK.

Hristov brani odluku Komisije da u “jednu košaru” stavi kohezijsku politiku i ZPP, objašnjavajući da su to povezane politike te da obje potiču uravnotežen teritorijalni razvoj.

“Ako gledamo realno, potrebe Slovačke nisu iste kao potrebe Hrvatske. Svaka zemlja članica različito koristi svoje resurse, pa smo pokušali dati više prostora nacionalnim vladama da oblikuju vlastite prioritete,” kazao je.

Mrkva i batina u administraciji

Rasprava se potom nastavila u smjeru praktične provedbe novih pravila, jer jedno je željeti fleksibilnost, a sasvim drugačije je provesti to u praksi.

Ono što se načelno pokazuje kao neko pojednostavljenje, vrlo često se obije u glavu kao neka komplikacija. To je potvrdio i predstavnik APPRRR na panelu.

“Iz našeg iskustva od 2006. vidimo da sve što na papiru izgleda kao olakšanje, u provedbi postaje komplikacija. U Komisiji imate dvije strane - jednu programsku koja daje mrkvu, a drugu, revizorsku, koja nosi batinu. Na kraju uvijek ispadne da smjer pojednostavljenja vodi u još složeniji sustav”, kazao je Saša Bukovac, pomoćnik ravnatelja APPRRR.

U tumačenju pravilnika nekad i konzultantima treba konzultant

Ističe da će se fleksibilnost vjerojatno i dogoditi, ali put do nje nije niti malo jednostavan i u pravilu ovisi uvelike o tome kako će je administracija pretočiti u propis.

“Agencija mora provjeriti ono što Ministarstvo napiše – u tom se procesu često ne slažemo, režimo jedni na druge, ali na kraju dođemo do nekog zaključka”, rekao je, ostavši umjereno optimističan kazavši da uvijek postoji ona druga strana koja provjerava jesmo li i ono fleksibilno provjerili na odgovarajući način.

“Takve provjere se običnom čovjeku čine nenormalnim, ali nismo mi loši momci u cijeloj toj priči - to jednostavno sustav koji se nadograđuje kako se razvija i ZPP”, zaključio je Bukovac.

Između Bruxellesa i Slavonije – potreba za mjerom

U završnici panela ponovno se istaknula potreba da se nove politike ne doživljavaju kao namet, nego kao okvir koji treba služiti poljoprivrednicima.

“Kada govorimo o fleksibilnosti i pojednostavljenju čini mi se da u toj rečenici fali subjekt - za koga? Jer imamo pojednostavljenje za one koji nadziru sustav, te za poljoprivrednike. Naša je namjera da dobre ideje poljoprivredne politike pretočimo u nešto provedivo, gdje Agencija mora osigurati kontrole radi zaštite financijskih interesa EU, a s druge strane, nitko od nas u sustavu administracije ne želi nametati ljudima više obaveza nego što bi trebalo”, kazala je Željka Gudelj Velaga i zaključila da je cilj naći mjeru između zaštite interesa Unije i zadržavanja duha poljoprivredne politike.

Na tu se misao nadovezao Nikša Tkalec te istaknuo da Komisijin prijedlog predviđa dosad neviđenu razinu fleksibilnosti, koja bi, ako se pametno isprogramira, poljoprivrednicima omogućila jednostavniji provedbeni okvir. Odustaje se od uvjetovanosti i svega ostalog s čime smo ih mučili potekli 4-5 godina.

“Shvatili smo da poljoprivreda u Hrvatskoj nije kao ona u Finskoj, kao ni ona u Dalmaciji i Slavoniji, tako da ta nekakva zajednička, stroga kruta pravila u sljedećem razdoblju ne bismo smjeli imati, ali s druge strane ćemo opet morati omogućiti zajednički okvir da svi poljoprivrednici imaju podjednaku mogućnost pristupa tržištu”, zaključio je Nikša Tkalec na panel raspravi u Tuheljskim Toplicama.

U tom tonu zaključena je i rasprava – s općim konsenzusom da pred hrvatskom administracijom i proizvođačima stoji prilika da se domaći model potpora oblikuje fleksibilnije i primjerenije stvarnim potrebama, ali i zadatak da se osigura zaštita financijskih interesa Hrvatske i EU.