Prijedlog Strategije biogospodarstva do 2035. dobio zeleno svjetlo

Usvojen je prijedlog Strategije biogospodarstva do 2035. koja će osigurati strateško-planski okvir za intenzivni razvoj ovog sektora te doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i društva u budućnosti. Ukupna sredstva za razdoblje od 2025. do 2027. godine iznose više od 199 milijuna eura.

Na sjednici Vlade RH u četvrtak, 7. siječnja , donijeta je odluka o usvajanju strategije koja definira viziju razvoja biogospodarstva kroz provedbu strateških projekata, intervencija i aktivnosti usmjerenih na dva ključna cilja: razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina te povećanje dodane vrijednosti u hrvatskom biogospodarstvu.

Višegodišnji financijski okvir

Financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2035. naknadno će se definirati u skladu s Višegodišnjim financijskim okvirom.

"Ostvarenje strateških ciljeva podupirat će se prvenstveno iz europskih financiranih programa, uz sufinanciranje iz državnog proračuna“ rekao je David Vlajčić, ministar poljoprivrede.

Strategija omogućit će izgradnju distribucijskih centara za biomasu, uređenje korištenja otpadnog mulja, poticanje modernizacije kapaciteta u biogospodarstvu te proizvodnje ambalaže od recikliranih materijala, biobazirane i biorazgradive plastike, uz potporu istraživanjima i inovacijama u sektoru.

Samodostatnost u hrani

Strategija biogospodarstva do 2035. predstavlja višesektorski, dugoročni akt strateškog planiranja, usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., s fokusom na samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva. Postupak izrade strategije Vlada je pokrenula 13. listopada 2022., zaduživši Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije da izrade sveobuhvatni plan za sektor.

"Cilj je osigurati intenzivan razvoj biogospodarstva kao dinamične i diversificirane djelatnosti, povećati produktivnost u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, potaknuti tržište biomase te smanjiti ovisnost o sirovinama iz neobnovljivih izvora, što je posebno važno za ruralna i obalna područja,“ zaključio je Vlajčić.