Pretraga tekstova
Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je novo savjetovanje o Nacrtu prijedloga uredbe o financijskoj strukturi omotnica za financiranje programa izravnih plaćanja!
Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je novo savjetovanje koje možete pronaći na poveznici.
Tema savjetovanja je: Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga uredbe o financijskoj strukturi omotnica za financiranje programa izravnih plaćanja u 2018. godini
Kako objašnjavaju, sukladno članku 18. stavku 7. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine broj 30/2015) Vlada Republike Hrvatske za svaku godinu propisuje financijsku strukturu omotnice za provedbu mjera iz programa izravnih plaćanja, koja predstavlja gornju godišnju granicu za stvaranje obveza državnog proračuna Republike Hrvatske. Prilogom II. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009, koji je izmijenjen Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/851) od 27. ožujka 2015. o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbe (EU) br. 1307/2013, propisane su godišnje nacionalne gornje granice za financiranje programa izravnih plaćanja iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i iz nacionalnih izvora.
Sukladno navedenom, plafon financiranja programa izravnih plaćanja u 2018. godini iznosi 432,425 milijuna eura ili 3,215 milijardi kuna, od čega:
Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji utvrđeno je postupno desetogodišnje uvođenje financiranja programa izravnih plaćanja je iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) do 2022. godine, kada će se program u cijelosti financirati iz EFJP. Struktura raspodjele osiguranog iznosa iz EFJP po mjerama za provedbu programa izravnih plaćanja u 2018. godini propisana je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/891 od 21. lipnja 2018. o utvrđivanju gornjih granica proračuna za 2018. primjenjivih na određene programe izravne potpore predviđene Uredbom (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Za dopunska nacionalna izravna plaćanja u 2018. godini planiran je iznos od 624.548.313 kuna u Državnom proračunu za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu na proračunskoj aktivnosti A819058 ZPP – Izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima na izvoru 12 – sredstva učešća za pomoći.
Prijedlogom ove Uredbe raspoređuje se planirani proračunski iznos za dopunska nacionalna izravna plaćanja u 2018. godini. Plaćanja za mjere iz programa izravnih plaćanja u 2018. godini mogla su se izvršiti avansno u razdoblju od 16. listopada do 30. studenog 2018. godine, te u još maksimalno dva obroka u razdoblju od 1. prosinca do 30. lipnja 2019. godine. Avansno je izvršena isplata za 2018. godinu u studenom 2018. godine iz EFJP u iznosu od 1,09 milijardi kuna. Prema dosadašnjoj dinamici plaćanja prvi obrok se isplaćuje u veljači, kako bi se poljoprivrednicima pravovremeno osigurala obrtna sredstva za pripremu proljetne sjetve, a drugi u svibnju. Budući je donošenje Uredbe preduvjet za isplatu dopunskih nacionalnih izravnih plaćanja u veljači predlaže se zbog rokova da Uredba stupi na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Savjetovanje je otvoreno do: 27.12.2018.
Izvori
Tagovi
Javno savjetovanje Izravna plaćanja
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx