Ograničenje subvencija velikim poljoprivrednim gospodarstvima u EU?

Bruxelles se priprema za jesensku bitku oko ograničavanja subvencija velikim poljoprivrednim gospodarstvima. Većina europskih poljoprivrednika ne bi osjetila posljedice novih pravila, no veliki zemljoposjednici mogli bi pretrpjeti značajne gubitke, prenosi Politico.

Europska komisija pokušava ograničiti iznos subvencija koje svaki poljoprivrednik može primiti, što dovodi do sukoba s nekim zemljama članicama i velikim proizvođačima. Ovo nije prvi put da je izvršna vlast sa sjedištem u Bruxellesu predložila pravila koja ograničavaju plaćanja velikim gospodarstvima - poznata kao ‘ograničenje’ i ‘degresivnost’

Pravedna raspodjela novca

Prethodni pokušaji naišli su na žestoko protivljenje, a povjerenik za poljoprivredu EK Christophe Hansen očekivao je otpor.

"Znam da se to neće svidjeti određenim državama članicama. No, ako želimo rasporediti isti iznos novca tako da bolje podržimo mlade i male poljoprivrednike, moramo pronaći način da ga premjestimo s nekih drugih mjesta“, rekao je zastupnicima Europskog parlamenta tijekom rasprave o novom prijedlogu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Uoči pregovora s Vijećem EU-a, analizirani su podaci o zemljama koje bi mogle biti najviše pogođene. U financijskoj godini 2023. dvadeset pet posto gospodarstava u EU-u primilo je 80% izravnih plaćanja, većinom po hektaru, što znači da velike farme ostvaruju znatno veće isplate.

Novi prijedlog omogućuje zemljama članicama da plaćaju prosječno 130–240 eura po hektaru, s maksimalno 100 tisuća eura godišnje po poljoprivredniku. Do tog praga, zemlje članice trebaju postupno smanjivati plaćanja (npr. 25% između 20.000 i 50.000 eura ili 50% između 50.000 i 70.000 eura).

Više od 54% novca isplaćenog kao nevezana plaćanja u 2023. potrošeno je na iznose iznad 20.000 eura, što znači da bi više od polovice potrošnje moglo biti podložno ograničenju ili degresiji.

U Slovačkoj i Češkoj taj broj prelazi 85%, a velika gospodarstva od 50 hektara ili više čine preko 90% korištenog poljoprivrednog zemljišta. Na razini EU, velika gospodarstva obrađuju oko dvije trećine korištenog poljoprivrednog zemljišta.

U Grčkoj, 90% novca išlo je poljoprivrednicima s isplatama ispod 20.000 eura, pa samo 10% novca bilo bi pod rizikom novih pravila.

Iako bi veliki dijelovi sredstava mogli biti pogođeni ograničenjem i degresijom, većina poljoprivrednika ne bi bila izravno pogođena. Preko 90% poljoprivrednika u EU primilo je manje od 20.000 eura u 2023., a u Luksemburgu i Francuskoj oko 40% korisnika odvojenih plaćanja moglo bi osjetiti posljedice. U svim drugim zemljama EU taj je broj ispod 25%.

Okosnice europske proizvodnje

Nova pravila bi "najteže pogodila one poljoprivrednike koji su trenutno okosnica europske proizvodnje“, tvrdi Farm Europe, savjetodavna institucija poljoprivredne industrije, dodajući da su predložena pravila mjera smanjenja troškova, a ne stvarne pravednosti.

"Nadam se da će ovo biti prvi korak prema stvarnoj preraspodjeli i postupnom ukidanju potpore dohotku temeljene na površini. Suočavamo se s mnogim utjecajima na okoliš u poljoprivrednom sektoru i za to je potrebno osigurati novac. A za nas je to očito mjesto gdje novac treba osigurati“, rekao je Théo Paquet, viši službenik za poljoprivredu pri Europskom uredu za okoliš.

^{* Naslovne fotografije: Shutterstock/Alexandros Michailidis & Shutterstock/Photo Nature Travel}