Jučer je na televiziji bila vijest o još jednoj zatvorenoj farmi mliječnih krava i zato sam sretan što danas potpisujemo ugovore za petnaest novih farmi, a sljedeći tjedan nadam se i za još petnaest, rekao je Tolušić na potpisivanju novih ugovora o financiranju iz Mjere 4.
Ministar Tomislav Tolušić danas je prisustovao potpisivanju novih ugovora o financiranju iz Mjere 4 "Ulaganja u fizičku imovinu" Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. vrijednih 339 milijuna kuna.
"Jučer je na televiziji bila vijest o još jednoj zatvorenoj farmi mliječnih krava i zato sam sretan što danas potpisujemo ugovore za petnaest novih farmi, a sljedeći tjedan nadam se i za još petnaest. Stočari nam se žale na nedostatak klaonica i kapaciteta za preradu mesa i zato sam sretan što danas potpisujemo osam takvih ugovora vrijednosti i do dvadeset milijuna kuna. Svi novi natječaji idu po novim procedurama i vrijeme rješavanja će biti puno brže nego što je bio to slučaj. Možete čekati 45, 90 dana, ali mogu obećati da više nitko neće čekati 750 dana“, rekao je Tolušić.
"U HBOR-u je otvorena kreditna linija za ovih sedam natječaja s kamatom od 1.7 posto, a sljedeće godine krećemo s kreditima uz garanciju HAMAG-a do 90 posto i s kamatama od 0.5 do 1.5 posto s fokusom na 0.5 ako to ikako bude moguće što će našim poljoprivrednicima omogućiti da budu još konkrentniji na tržištu“.
Uz ministra Tolušića ugovore je s korisnicima potpisala i ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić. "Ove godine je raspisano sedam natječaja vrijednih 900 milijuna kuna. Velika izmjena je u odnosu na prethodno razdoblje što smo podijelili natječaje u odnosu na veličinu poduteća što je malima omogućilo da se natječu s malima, a velikima s velikima“, naglasila je Copić istaknuvši da se promjenama u natječajima htjelo omogućiti onima najboljima da prođu na natječaju.
Prije potpisivanja ugovora, ministar Tolušić jutro je proveo na Zagrebačkom Velesajmu gdje je otvorio Sajam zdravog življenja 2017. i 3. sajam pčelarstva kao i Medni doručak koji se održava u sklopu sajma:
"Cilj ovog događaja je promocija hrvatskih proizvoda, u ovom slučaju meda, te produbljivanje svijesti kod građana, posebice najmlađih naraštaja, koliko je med bitan i dobar za zdravlje“, rekao je Tolušić. "Nadamo se da ćemo iduće godine promovirati i hrvatski med u hrvatskim školama, na isti način na koji se to sad radi u sklopu programa Shema školskog voća", istaknuo je ministar poljoprivrede.
Ministar je napomenuo kako je proizvodnja meda jedan od rijetkih sektora u poljoprivredi u kojima Hrvatska gotovo da i nema uvoza. "Hrvatski proizvođači meda godišnje u prosjeku proizvedu 10-tak tisuća tona meda, a samo se oko tisuću tona uveze". Napomenuo je i da je Ministarstvo poljoprivrede nedavno donijelo pravilnik po kojem se na svakoj staklenci meda mora točno navesti država podrijetla, a ako je med miješan mora se navesti po količinama meda sve zemlje od kuda dolazi. "Najsigurnije je kupiti med na kojem piše da je proizveden u Hrvatskoj, jer taj je zasigurno najkvalitetniji i najbolji i tu ne možete pogriješiti“, poručio je okupljenima Tolušić.
Uz hrvatski med, na Mednom doručku je bio poslužen i hrvatski maslac kao i hrvatsko mlijeko, a u svemu tome su najviše uživali učenici osnovne škole iz Sigeta koji zajedno sa svojim nastavnicima uživali u pravom doručku s hrvatskih farmi, doručku koji je većini hrvatskih građana nažalost još uvijek nedostupan.
Foto: Ivana Jurišić
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Matija Čorba
prije 7 godina
Bio je poslužen hrvatski maslac i HRVATSKO MLIJEKO. Jel možda ono Dukatovo "HRVATSKO MLIJEKO"? 80% uvozno 20%hrvatsko a sve prolazi pod mlijeko hrvatskih farmi.