Kako odabrati najpogodniji energent u poljoprivredi?

Jedna od glavnih stavki među troškovima intenzivne poljoprivrede je energija. Razvoj tehnologije omogućio nam je da biramo najpogodniji energent za svoje poslovanje. Koje su nam opcije?

Solari su neškodljivi utjecaj na okoliš. No, nekim poljoprivrednicima treba konstantno energija, a ne samo danju pa ih brojni koriste kao pomoćni izvor. Njihovu postavljanju prethodi analiza broja osunčanih sati godišnje na određenom području i površina krova, a EU brojnim natječajima potiče iskorištavanje obnovljivih izvora energije.

Solare preporučuje i Jakov Kolega iz tvrtke Greengreen Advisory d.o.o. koja se bavi savjetovanjem za EU fondove i vođenjem projekata ugradnje solarnih elektrana, ali ne i njihovim projektiranjem. Kaže, prije ulaska u poljoprivrednu investiciju, treba napraviti analizu potrošnje energije.

"Ako imate potrošnju plina koja vam nije dovoljna, a imate velike krovne površine, onda treba napraviti analizu isplativosti investicije izmjene energenata. Znači, prvo analiza postojećeg stanja, a onda solar. Povrat investicije se može precizno izračunati unaprijed", pojašnjava navodeći i da su solarne elektrane trenutno stara vijest jer uskoro ide izmjena zakona o solarima za kućanstva koja će ići u smjeru baterijskih sustava.

Solari kao pomoćni izvor energije

Premda su solari većinom dopuna, navodi da se u slučaju pršutane za koju su vodili projekt, trošak električne energije smanjio za oko 82 posto. Ujedno, troškovi ugradnje padaju pa su danas 700-800 eura/kW, dok je prije dvije godine to bilo preko 1.000 eura.

Važno je iskoristiti vlastitu energiju, napominje prof.dr.sc. Neven Voća s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. "Uz postavljanje solara, danas je aktualno spremanje energije u baterije. U budućnosti će se višak energije moći pohranjivati i u vodik, ali za sada to još nije rašireno. Preko dana pospremite struju i preko noći iskoristite. Jer, za puštanje u mrežu, komplicirano je dobivanje dozvola i priključaka prema HEP-u", objašnjava.

Njihovi kapaciteti su ograničeni, dodaje, i čak su počeli većim elektranama odbijati suglasnost za priključak. "HEP-u je interesantno da sami sebi proizvedete struju i iskoristite je pogotovo ako ste u nekakvoj zabiti gdje je skupo održavati električnu mrežu, ali nemojte računati na zaradu od prodaje. Budite sami svoj proizvođač i potrošač“, naglašava.

I prof.dr.sc. Davor Kralik s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, slaže se da je diverzifikacija energetskih izvora nužna. "Kombinirao bih solarnu energiju za proizvodnju struje i solarne kolektore za grijanje tehničke vode. Više tih oblika energije treba dobro projektirati u jedinstveni sustav koji će rezultirati smanjenjem proizvodnih troška. Treba gledati dugoročnu korist.“

U posljednje vrijeme, tzv. agrosolari su "in" kaže prof. Voća. "Da su višegodišnji nasadi bili pod agrosolarima ne bi bilo ovih nedavnih šteta od mraza", dodaje napominjući da iako jesu dobri, ne smiju biti paravan za proizvodnju energije jer su agrotehnička mjera. "Ako agrosolar ne daje benefite biljci onda on nema svrhe“, kaže. Važno je pažljivo odabrati kulturu i sortiment kojem zasjenjenje pogoduje.

Toplina dubljih slojeva tla, besplatna je i obnovljiva

Korištenje topline iz tla, bilo putem bušotina ili samo dizalica topline, rješenje je koje uvelike preporučuje naša agronomska struka. No, Hrvatska se pokazala pretroma u iskorištavanju geoterme.

Prof. Voća naglašava primjer Mađarske gdje se oko 80% plasteničke proizvodnje grije na geotermalne izvore. "To je potrošnja energije s vlastitog OIE na vlastitom gospodarstvu, što jedino ima financijskog smisla“, navodi.

Prof. Kralik pobornik je potencijala geoterme. Potencijal zemlje konstantno je 12-15°C i farmeri, smatra, trebaju kombinirati te npr. za pokretanje geotermalne crpke iskoristiti solare, a toplinu i hladnoću uzimati iz tla.

"Bitno je dobro projektirati potrebe farmi za grijanje, dogrijavanje ili ljeti za hlađenje“, ističe. Za grijanje staklenika, također bi koristio geotermalnu energiju putem dizalica topline. "Cijevi trebaju biti dobro dimenzionirane, postavljen sustav ventilatora koji se uključuju putem termostata i uvlače, topli ili hladni zrak. Isti takav model može biti i za štale. Ovo nije skupa investicija, a u troškove ubrajamo građevinski radovi, iskope, postavljanje cijevi", ističe.

Osim za svinjogojske objekte, geoterma se može koristiti i u peradarnicima kako objašnjava prof. Voća. "Ljeti perad svojim tijelima dodatno zagrijava prostor. Problem je hlađenje objekta i tada se može koristiti bunarska voda, te ventilatorima hladni zrak upuhivati u objekt. To su plitki bunari.“

S druge strane, prof. dr.sc. Tomislav Pukšec sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, skeptičan je prema hrvatskom modelu razvoja geotermalne energije. "Nažalost, kod nas je ona danas fokusirana na velike istražne bušotine i proizvodnju električne energije što je jako zahtjevno i skupo, dok iskorištavanje geotermalne energije u poljoprivredi nije ni približno iskorišteno. Ja se iskreno nadam da će se aktivnosti iskorištavanja intenzivirati.“

UNP kao prijelazno rješenje prema eko poljoprivredi

Nafta, lož ulje i plin još uvijek se koriste na našim gospodarstvima. Prema prof. Pukšecu Europa je jasno rekla da do 2050. želi biti klimatski neutralni kontinent. "Norme i zahtjevi za emisije CO2 i ostalih stakleničkih plinova postaju sve strože te se traži opcija koja bi bila CO2 neutralna. Bioplin svojim biljno-životinjskim podrijetlom ne povećava količinu CO2 u atmosferi nego je dio zatvorenog ciklusa.“

I za prof. Voću prije par godina izbor broj jedan bio bi plin, no danas je struja. "Nažalost, više ovisi o političkoj i trenutnoj svjetskoj situaciji. Cijena i dostupnost su problem. Trenutno je struja najjeftinija, a plin ima zaštićenu cijenu i sve je nesigurno", dodaje.

Nameće se stoga ukapljeni naftni plin (UNP) koji predstavlja prijelazno rješenje prema ekološki održivoj poljoprivredi jer su emisije CO2 niže od ostalih fosilnih goriva, te nema dima i čađe. Cjenovno je sličan zemnom plinu, daje konstantnu temperaturu i pogodan je za različite energetski intenzivne djelatnosti koje trebaju velike temperature zagrijavanja uz brzo postizanje maksimalnih temperatura i minimalne oscilacije u radu. Koriste ga na lokacijama gdje ne postoji infrastruktura za zemni plin.

"UNP je idealan energent za zamjenu ekstra lakog lož ulja u starim postrojenjima čime se jako smanjuju onečišćenje zraka, a na postrojenjima je uz postavljanje malog spremnika i potrebnih cjevovoda obično potrebno dograditi postojeći plamenik ili ga zamijeniti što pojeftinjuje investiciju", pojašnjava Davor Ivančić, komercijalist Butan plina zadužen za poljoprivredne kupce.

Kao energent se, kaže, može koristiti za pogon plamenika raznih kotlova, sušara ljekovitog i neljekovitog bilja, drva ili žitarica i sl, u grijalicama za puhanje toplog zraka uz pomoć ventilatora, infra grijalicama crvenog i crnog zračenja i dr. za grijanja prostora. Ne smije se zaboraviti ni zaštita od mraza u voćnjacima i vinogradima gdje se UNP-om može zagrijavati izgaranjem na pokretnim plamenicima koje vuku traktori ili za pogon motora ventilatora koji miješaju zrak i štite od nasade od hladnoće.

"Prednost ovakvog postrojenja je jednostavan automatski rad samo uz kontrolu količine og plina u spremniku i relativno niska investicija. Postrojenja UNP-a mogu zadovoljiti sve potrebne snage što je kod nekih drugih energenata problem. Ne smije se zaboraviti ni njegovu ujednačenu kvalitetu kao energenta što kod nekih energenata čini značajan problem", dodaje Ivančić.

Nadalje, njime se mogu samostalno zadovoljiti gotovo sve potrebe za energijom ili ga koristiti kao dopunu uz solare ili dr. postrojenja. Uz to postrojenje za UNP se može koristiti i kao rezervni energent u slučaju kvara postrojenja kad se ne smije ostati bez grijanja kao što su plastenici ili farme pilića, odojaka i sl..

Napominje da se u većim plastenicima obično koristi grijanje toplom vodom koja kruži cijevima i uz puhanjem toplog zraka za što se može koristiti i ukapljeni naftni plin iz malih spremnika sa ili bez isparivača koji se kao izdvojena jedinica udaljena od plinovoda prirodnog plina može postaviti bez ishođenja građevinske dozvole već samo uz ishođenje potvrda glavnog projekta.

"Za što je potrebno angažirati ovlaštenog projektanta, preporučujemo strojarske struke, koji će vam po sistemu 'ključ u ruke' dostaviti Glavni projekt i potvrde glavnog projekta prije početka gradnje", zaključuje.

Na gospodarstvu OPG Hrvoje Bokan iz Velike Pisanice koriste ga za sušenje duhana. "Imamo 3 sušare na plin, a prije smo radili na sječku. Plin je skuplji od sječke, ali nama je najpraktičniji i najsigurniji. Natočiš ga u cisternu i pustiš, on radi. A, i rabljene sušare na UNP su nam bile jeftinije rješenje", pojašnjava Bokan.

Dakle, smatra se vrstom čišćeg rješenja prema kojem su se mnogi okrenuli u situaciji naglog rasta cijena ostalih energenata. UNP ili LPG je mješavina propana i butana nastalih preradom nafte. Ti plinovi pri povećanju tlaka prelaze u tekuće stanje i u tekućem stanju se prevoze autocisternama do malih ili stabilnih spremnika UNP-a postavljenih na lokacijama poljoprivrednih objekata, plastelnika ili obiteljskih kuća.

"Terminale za UNP razvija sve više zemalja u regiji. Tako da će biti najvjerojatnije jedna od opcija", kaže prof Kralik.

Biomasa - bolje je uzgajati nego kupovati

Tu je i biomasa koja je naširoko hvaljeni energent, ali ona je samo uvjetno obnovljivi izvor energije jer ako potraga za profitom dovede do situacije da se šume brže krče nego što se sade, onda je ipak štetna za okoliš.

Prema mišljenju prof. Pukšeca, Hrvatska je ruralna zemlja i kod nas će biomasa uvijek imati značajno mjesto. No, treba izbjeći scenarij da njezina proizvodnja postane kompeticija proizvodnji hrane. Zato ju je dozvoljeno saditi samo na nekvalitetnim tlima.

Za prof. Voću, biomasa je apsolutno da, posebice za male OPG-ove. "Mogu to biti razne orezine, ljuske, komina, uglavnom otpad. Mogu proizvoditi i energetske kulture na tlima nepogodnim za proizvodnju hrane.“ No, za samu nabavku problem je što nema tržišta i nije zaživjela burza biomase. "Šumska biomasa odnosno sječka postoji, no to je jako vezano za Hrvatske šume. I vrlo je teško jer oni svu svoju drvnu biomasu već imaju ugovorno predanu", dodaje. Tu je i pitanje financijske isplativosti te zato, kaže, treba skupiti svoj otpad i iskoristiti ga jer bolje je uzgajati nego kupovati.

Bioplinska postrojenja

Bioplinska postrojenja su oblik energetskog iskorištavanja plinova dobivenih iz stajskog gnoja ili komunalnog otpada. U zemljama zapadne Europe, česti su slučajevi gdje se poljoprivrednici udružuju radi zajedničke proizvodnje bioplina. I prof. Pukšec spominje da se svojevremeno kod nas razmišljalo o centraliziranim shared bioplinarama (zadružnim): "Radili smo neke analize, ali poticajna cijena je prestala tada, pa se cijeli entuzijazam ispuhao. Iako, bioplin na tovnim farmama je svakako opcija o kojoj bi se trebalo razmišljati.“

U RH ima uspješnih kogeneracija, ali to su veći proizvođači, kaže prof. Voća. "Imate primjer Vego proizvodnje unutar grupe Osatina. Oni iz stajskog gnoja putem bioplina proizvode energiju. Električnu energiju prodaju HEP-u, a toplinskom griju plastenike i tako za 20-30% smanjuje trošak proizvodnje.“

Za Jakova Kolegu su kogeneracije prvenstveno pogodne za velike farme jer ako imate grijani plastenik, vi ćete toplinom opskrbljivati objekt iz struje proizvedene od OIE. Da bi grijali plastenike kogeneracijom, trebate imati par hektara plastenika.

Prof. Kralik smatra da je za tov svinja bioplin najbolja opcija. Ima oko 8.500 h godišnje proizvodnju dok solarne i vjetroelektrane imaju oko 2.200 h. Veliki proizvođači koriste gnoj s farmi za proizvodnju električne energije. Toplinu isporučuju u staklenik s povrćem. Otpadna toplina iz bioplinskih postrojenja može se koristiti i za sušare, kaže prof. Kralik. "Na farmi Orlovnjak imate bioplinsko postrojenje od 2 megawata za proizvodnju struje, dok otpadnu toplinu koriste za sušaru. I dodatno, vlakna iz silaže koja nisu razgrađena u postrojenju se onda koriste i za stelju čime si smanjuju ulazne troškove." Dakle, najbolje je imati zatvoreni krug u proizvodnji.

Kombinacija i diverzifikacija

No, opet se vraća na bioplin, u čijoj se proizvodnji, dodaje, osim gnoja iz stočarstva i energetskih biljaka, puno organskog otpada može iskoristiti.

Prof. Pukšec smatra da treba imati backup i diverzificirati. "Ako vi npr. imate solare, toplinski spremnik, dizalicu topline i spojeni ste na elektromrežu, vi ste vrlo sigurni po pitanju cjenovnih šokova, a da ne govorim s pozicije PR-a ako idete u nekakvu ekološku proizvodnju“, naglašava. Uvjeren je da će cijene iskorištenja OIE i dalje padati u budućnosti, te će se poljoprivrednici više okretati takvim rješenjima: "Tako da ja ovdje vidim isključivo ekonomski problem, poljoprivrednici će odabirati rješenja koja će za njih biti jeftinija i praktičnija.“

I Kolega uočava pad cijena ugradnje solara, no i pad cijene struje. "Moj zaključak je da su solarne elektrane jako dobre i isplative i za nekog tko ima preradu bez obzira radi li se o vinariji, pršutani, sirani, jer ako postoji neka hladnjača koja koristi više struje i ako postoji pogodni krov tu se nema što razmišljati.“

Za prof. Voću, otpad je uz energiju sunca stvar broj jedan. "Prvo i osnovno bi trebalo vidjeti koji su potencijali, čak i otpada koji se može iskoristiti za proizvodnju energije. U pravilu u RH su sve lokacije više-manje pogodne za solarne elektrane samo je poanta cijele priče da vi svu svoju proizvedenu energiju potrošite na vlastitom gospodarstvu. I kada se može zatvoriti taj krug onda je to najisplativije za poljoprivrednika“, kaže navodeći da su nepostojanje jasne strategije, te manjak edukacije poljoprivrednika najveće hrvatske boljke.

I prof. Kralik smatra da RH nema učinkovitu energetsku strategiju. "Mi imamo priču, gdje se slama s hrvatskih oranica organizirano izvozi u Mađarsku u njihovu termoelektranu. Ili imamo priču da HEP nije zainteresiran za proizvodnju električne energije od strane malih proizvođača, da ne izgubi dobit od uvoza struje. Dok većina naših poljoprivrednika teško investira jer jedva financijski zatvore ciklus."

Za njega je konačni odgovor kombinacija: "Kombinacija npr., solarnih, vjetro-elektrana i geotermalnih najbolja je opcija za manje farmere za dugoročni period."

Svaka ušteda zahtijeva investiciju! Najveće uštede se mogu dobiti sa što bržim prijelazom iz skupljeg energenta na jeftiniji energent u skladu s trenutnim cijenama na tržištu zbog toga je dobro planirati da se dogradnjom samo jednog manjeg segmenta lako zamijeni energent u postrojenju.