Čak 30 milijuna EUR izravnih plaćanja godišnje “pojede” inflacija. To je značajan iznos za domaće poljoprivrednike, koji s pravom traže da se poticaji usklade s inflacijom.
Za europske poljoprivrednike predstoje teška vremena. Razvoj situacije u Bruxellesu nagovještava puno manje novca za agrar u budućem zajedničkom proračunu, a jedino što je u ovom trenutku sigurno je da izravna plaćanja ostaju “zaštićena” u vlastitom fondu.
Međutim, kolika god izdašna bude financijska omotnica za nekadašnji prvi stup od 2028. godine, taj je novac već sada izgubio na vrijednosti, jer nije usklađen sa stopom inflacije. A ona je u Hrvatskoj u zadnje 3 godine iznosila preko 25 posto.
Za sada nema političke ni institucionalne odluke o formalnom indeksiranju izravnih plaćanja prema godišnjoj stopi inflacije. Dosad, hrvatski sustav i većina zemalja EU ovaj su zahtjev stavljale u drugi plan u odnosu na stabilnost državnih proračuna i predvidivost trošenja EU fondova.
Zagovornici indeksacije izravnih plaćanja poljoprivrednicima su mahom ekonomisti, novinari i nezavisni analitičari poljoprivredne politike, dok institucionalne izjave još nisu dijelom službenih stavova ministarstava. Hoće li na tome ostati?
Izravna plaćanja poljoprivrednicima u Hrvatskoj trenutno nisu izravno vezana za indeksaciju s inflacijom – iznosi se definiraju višegodišnjim strateškim planovima i pravilnicima te ostaju isti kroz nekoliko godina programa, neovisno o godišnjoj stopi inflacije.
U aktualnom Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027., izračun godišnjih iznosa za izravna plaćanja temelji se na statičnim omotnicama, a novi iznosi se planiraju i usklađuju na razini EU pravilnicima za višegodišnja razdoblja, bez automatizirane prilagodbe prema inflaciji.
Svima je jasno da inflacija značajno utječe na troškove poljoprivredne proizvodnje, osobito na cijene inputa poput energenata, gnojiva i radne snage, dok izravna plaćanja ostaju zamrznuta.
To potencijalno smanjuje realnu vrijednost potpore iz godine u godinu, što je tema o kojoj u posljednje vrijeme raspravlja i agrarna javnost s argumentom da bi indeksacija na inflaciju učinila plaćanja pravednijima i dugoročno održivijima.
Neki stručnjaci iznose mišljenje da bi indeksacija smanjila neizvjesnost i omogućila bolju gospodarsku održivost poljoprivrednika, budući da drugi oblici državnih ili infrastrukturnih usluga već koriste takve modele.
Pravilnik za izravna plaćanja za 2026. godinu ne predviđa usklađenje izravnih plaćanja s inflacijom, nego se iznosi i struktura potpore određuju za cijelo programsko razdoblje unaprijed, uz mogućnost ciljane izvanredne financijske pomoći u kriznim situacijama.
Analitičar i komentator Agrokluba Ivan Malić, piše o potrebi indeksacije poljoprivrednih potpora, naglašavajući kako su jedinični iznosi poticaja zadnjih deset godina ostajali uglavnom isti, dok su troškovi poljoprivredne proizvodnje porasli više od 30 posto.
“Kad bi pokušao kvantificirati o kojem se iznosu radi, a ako bi koristio sustav indeksiranja prema DZS podacima o inflaciji – 5% inflacije godišnje na isplaćene proizvodne potpore od cca 600 milijuna EUR iznosi oko 30 milijuna EUR godišnje. Nije mali novac za napaćenog hrvatskog poljoprivrednika”, ističe navodeći da je indeksacija nužna radi osiguravanja održivosti poljoprivrednih gospodarstava.
“To bi doprinijelo većoj ekonomskoj stabilnosti i predvidivosti poljoprivrednog sektora. Kod drugih državnih potpora ili infrastrukturnih naknada već se provodi automatsko usklađivanje s inflacijom”, navodi Malić.
O ovoj temi se govorilo i na ovogodišnjoj konferenciji AgroRocks.
Na panel raspravi “Kako ćemo financirati buduću proizvodnju hrane” predstavnik Hrvatske banke za obnvu i razvoj (HBOR), Boris Čagalj istaknuo je da su troškovi u poljoprivredi porasli gotovo 25 posto u tri godine.
“Držim da kao što plaće trebaju pratiti inflaciju, tako bi i izravna plaćanja trebala pratiti rast cijena”, istaknuo je Čagalj.
Za komentar o ovoj temi pitali smo Vladu Čondića Galinčića iz Hrvatske udruge poslodavaca. On ističe da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija u periodu 2015-2024 iznosila 32,9 posto.
"Stoga, ako govorimo da je realna vrijednost novca pala u posljednjih deset godina i vidljivo je da poljoprivrednici dobivaju manju vrijednost, a uz to cijene svih inputi rasle u poljoprivrednoj proizvodnji, a cijene proizvoda na tržištu nisu uvijek pratile rast troškova proizvodnje", kaže Čondić Galinčić.
Uzimajući u obzir sve nepovoljne okolnosti za proizvođače, smatra da bi se potpore trebale svake godine indeksirati za inflaciju jer realno novac toliko manje vrijedi i na taj način pomoći proizvođačima.
"Naravno, okolnosti na globalnoj razini ne idu nam u prilog, a pogotovo plan EU oko izdvajanja za naoružanje i vjerojatno smanjenje omotnice za poljoprivrednu proizvodnju i usprkos tome početak svega je proizvodnja zdrave hrane u dovoljnim količinama i još jednom treba razmisliti oko stabilnog financiranja poljoprivrede bilo iz fondova EU, bilo iz nacionalnih sredstava", zaključuje.
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
web: https://www.agrorocks.com
Prilika za 10.000 eura potpore za OPG-ove na područjima naseljenim nacionalnim manjinama
Nikola Dolački: Isplata avansa kreće 16. listopada
Bez valjane dokumentacije je oko 200 tisuća hektara - slijedi li brisanje parcela iz ARKOD-a?
Ako s milijardama eura nismo uspjeli povećati proizvodnju, što ćemo sutra kad EU zavrne pipu?
Prilika za 10.000 eura potpore za OPG-ove na područjima naseljenim nacionalnim manjinama
Bez valjane dokumentacije je oko 200 tisuća hektara - slijedi li brisanje parcela iz ARKOD-a?
Ako s milijardama eura nismo uspjeli povećati proizvodnju, što ćemo sutra kad EU zavrne pipu?
U novom proračunu EU prepolovljen iznos za poljoprivredu, Hrvatskoj 1,3 milijarde eura manje
Korisnici određenih intervencija moraju proći individualno savjetovanje, provjerite kojih
Ako s milijardama eura nismo uspjeli povećati proizvodnju, što ćemo sutra kad EU zavrne pipu?
Fleksibilan proračun, tvrda stvarnost: što znači novo financiranje EU za poljoprivredu?
Bez valjane dokumentacije je oko 200 tisuća hektara - slijedi li brisanje parcela iz ARKOD-a?
SASA FRANIC
prije 31 minutu
vrijeme je da se sve restukturira s danasnjim vremenom. pogana ljevicarska komunisticka tupa EU mora iskorjeniti gamad koja se usadila u EU vlast, i krenuti stiopama Amerike. ili spasa nece biti. mora se ici na samodostatnost i stititi od svjetskih mesetara izolacijom vlastite ekonomije. samo carine na uvize mogu spasiti i isdustriju i poljoprivredu. isto tako trece-sortni nakot koji nicemu ne koristi se mora izbaciti tamo od kuda su i dosli. a u HR treba restrukturirati ono sto jos od propalog jugo komunizma nije rjeseno, a to je pravosudje, i drzavne sluzbe. migrante treba izbaciti a desetci tisuca besposlicara u drzavnim sluzbama mogu raditi te poslove. a za kraj HR trosi ogromna sredstva na najgoru besposlenu i beskorisnu bagru povezanu s "ljudsim pravima i ljudskosti". tu su gamad besposlena kulturnjaci, razni beskorisnici i iskoristavnje sustava u sportu, nevladine udruge, agencije, pupovac, manjine i sva ostala moguca besposlna i beskorisna olos, koja isisava nas novac. i sredstva treba preusmjeriti u ono sto je potrebno, a to je proizvonja vlastite hrane, obrana, industrija. policiju trebaju financirati gradovi, jer to ce rjesiti da u skupljem gradu i policija bude placnena vise. i to je to. samo osnovno placati. a beskorisnici neka pocmu raditi nesto korisnio ili neka se priroda samo pobrina za rjesenje problema te bagre na nemetu radnog stanovnistva. i politika treba ici na sto vise rada, i sto manje turizma.
slobodan rajić
prije 32 minute
Zašto bi indeksirali poticaje kad se seljaci ne bune , svima dobro, a ukidanje poticaja nas čeka, ovo smanjenje kroz inflaciju dođe nam kao trening. Svi koji čitaju i misle znali su šta se sprema.Svi koji čitaju i misle znaju kakav će biti novi Zakon o državnom zemljištu.
Farma Lužak
prije 50 minuta
Poljoprivrednici su od 2014 do 2020 izgubili cijeli jednogodišnji poticaj jer je cijelo vrijeme isplaćivano 18,5% manje (doprinos iz nacionalnog proračuna) u odnosu na sve druge zemlje članice Eu. Po službenoj statistici 1.1.2020 do 31.12.2024 inflacija je 29,5%. Znači bez ikakvih umanjenja tu smo izgubili gotovo 30% poticaj. Od 2023 kad je počela primjena novog programskog razdoblja ukupna masa novaca za poticaje je manja za 15 % ili cca 70 miliona eura ( ukinuto zeleno plaćanje cca 70 eura po hektaru, smanjen iznos ekološke za livade i pašnjake sa 257 na 157 eura,umanjenje za teze uvjete ) Tako da je situacija puno puno gora od onog sta se zvanicno priznaje, međutim za prolovenim mlijekom nema smisla plakati vec je problem u onom sto slijedi i kako ćemo se svi zajedno nositi sa novim smanjem poticaja,to je pitanje na kojem treba raditi
Marta Radić
prije 1 sat
Ako je inflacija u.posljednjih 3 godine 20% kumulativno...zašto su si premijer i ministri digli plače 80%..a poljoprivrednicima u kumalitivi isplačeno 20 % manje. Kad uzmete inflaciju , poljoprivrednici su i 40 % manje primili poticaja..uz iste ili manje cijene proizvoda , te rast troškova od 30% ..realno poljoprivredna proizvodnja izgubila je i vise od 50 % realnog prihoda. Uz klimatske neprilike...čestitam ljudima koji se hoče baviti poljoprivredom.
osijek 2012
prije 2 sata
Nikad,a zasto nikad? Zato kada sam rekao idemo ljudi blokirati obilaznicu sa 50 traktora,skupilo nas se trojica. I onda kad malo razmislis to znaci da je njima 47 dobro. Profesori,doktori, policija,vojska, politicari,pekari, trgovci,telekomi svi znaci svi apsolutno svi su se izborili za sebe i povecanje osim nas poljoprivrednika,jer eto 47-morici je ocito dobro a samo trojici nije. Tako da i ako propadnemo nas troje nije neka steta.