Pretraga tekstova
Najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja, navode iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) Hrvatska je do 4. studenoga ugovorila financiranje projekata u vrijednosti od 13,2 milijarde eura, a dosad je isplaćeno 6,68 milijardi eura ili 62,23 posto dodijeljenih sredstava iz fondova EU-a, priopćeno je u četvrtak iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.
Ministrica Nataša Tramišak na zatvorenom dijelu današnje sjednice Vlade predstavila je izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Hrvatskoj, koje je potom Vlada usvojila, navodi se u priopćenju.
Iz ESIF-a za razdoblje 2014 - 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijardi eura odnosno 81,56 milijardi kuna. Do 4. studenoga ove godine, pak, ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,2 milijarde eura ili 100,29 milijardi kuna, odnosno 122,97 posto dodijeljenih sredstava.
Kako se dalje navodi u priopćenju Ministarstva, ukupno je isplaćeno 6,68 milijardi eura ili 50,76 milijardi kuna, što čini 62,33 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 5,36 milijarde eura ili 40,77 milijardi kuna odnosno 49,98 posto dodijeljenih sredstava.
Ukoliko se na izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. od 10,73 milijarde kuna nadoda 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura, ističu iz Ministarstva.
U razdoblju od 2013. godine do 4. studenoga 2021. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz hrvatskog državnog proračuna u proračun EU iznosi 43,68 milijardi kuna u korist državnog proračuna. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPPO) Hrvatska je u plusu 49,81 milijardu kuna, dodaje se.
Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 132,02 posto ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 78,06 posto dodijeljenih sredstava, zaključuje se u priopćenju.
Izvori
Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA
Tagovi
EU fondovi Ministarstvo regionalnog razvoja PRRRH Nataša Tramišak
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx
Slavimir Brkić
prije 3 godine
Pošto je ovo objavljeno u Agroklubu,, portalu za poljoprivredu, bilo bi dobro radii javnosti dati dodatno pojašnjenje na šta se to odnosi RURALNI RAZVOJ, da javnost odmah (logično) ne pomisli da je to sve upumpano u poljoprivredu, jer u konačnici, velik dio tog novca je išao preko ministarstva poljoprivrede ali u ulaganja koja direktno nemaju veze sa poljoprivredom a spadaju na neki način pod ruralni razvoj, kao naprimjer : izgradnja lokalne vodovodne mreže, asfaltiranja raznih lokalnih cesta, izgradnje ili obnove škola, vrtića i sl., nabavka vatrogasnih vozila itd itd. Evo tek toliko da se zna.