Hrvatska troši sve više mesa, a proizvodi sve manje, samodostatnost pala na 63 posto

Hrvatska samodostatnost u proizvodnji mesa trenutačno iznosi 63 posto. Od ulaska u EU bilježi se znatan pad: samodostatnost u goveđem mesu pala je s 90 na 58%, u svinjskom sa 67 na 50%, a u peradarskom s 81 na 73%. Ovakav trend rezultat je smanjene domaće proizvodnje, povećane potražnje i rasta potrošnje mesa peradi, istaknuto je na 2. Konferenciji o mesnoj industriji održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu.

Znatno se smanjio i broj stoke, posebice rasplodnih grla, goveda za 58%, a svinja za 48%. Nasuprot tome, peradarska proizvodnja bilježi rast od 18%.

Stanje sektora i izazovi

Stočarski sektor i domaća mesna industrija suočeni su s jakim konkurentskim pritiskom proizvođača iz trećih zemalja te učestalim pojavama zaraznih bolesti životinja. Dodatni izazovi su niska samodostatnost i kronični nedostatak kvalificirane radne snage.

Iako je produktivnost hrvatske mesne industrije na svega 56% prosjeka Europske unije, ona je i dalje najproduktivniji segment domaće prerađivačke industrije.

"Hrvatska mesna industrija prednjači u inovacijama, digitalizaciji i automatizaciji te razvija reformulirane proizvode sa smanjenim udjelom soli, masnoća, aditiva i alergena. Poznata je po kvalitetnim brendovima na regionalnom tržištu, a uspješno konkurira i na zahtjevnim tržištima EU poput Austrije, Njemačke i Italije. U idućem razdoblju ključno je povećati domaću proizvodnju kako bi se smanjila uvozna ovisnost, koja utječe na rast maloprodajnih cijena, te osigurale dostatne količine mesa i prerađevina za rastuću potrošnju“, istaknuo je prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

U cilju jačanja poljoprivrede i podizanja samodostatnosti, Vlada je u lipnju usvojila razvojne programe ukupne vrijednosti 740 milijuna eura, uz pripadajuće akcijske planove do 2027.

"Ovi programi ključan su korak prema jačanju domaćih proizvođača, povećanju proizvodnih kapaciteta i smanjenju uvozne ovisnosti, osobito u razdoblju globalnih poremećaja na tržištu hrane. Udruživanje proizvođača u organizacije od iznimne je važnosti za jačanje njihove tržišne pozicije“, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Uvoz raste: 200 tisuća tona mesa godišnje

U Hrvatsku se godišnje uveze više od 200 tisuća tona mesa i klaoničkih proizvoda, pri čemu je prošle godine ostvaren rekordni vanjskotrgovinski deficit od preko 625 milijuna eura. Negativni trendovi nastavili su se i u prvih sedam mjeseci ove godine.

Poljoprivreda u minusu: rekordni uvoz i (pre)skupa košarica – gdje griješimo?

Dok je Hrvatska od ulaska u EU u razmjeni mesnih prerađevina bilježila kontinuirani suficit, 2024. je došlo do preokreta, izvoz više ne pokriva uvoz. Razlog je povećana domaća potrošnja mesa, koja godišnje iznosi 87 kg po stanovniku, čime se Hrvatska svrstava na šesto mjesto u EU. U strukturi potrošnje prevladava svinjetina s više od 50%.

"Mesna industrija jedan je od ključnih segmenata prehrambeno-prerađivačkog sektora jer stvara visoku dodanu vrijednost kroz preradu mesa u finalne proizvode. Ona potiče razvoj stočarske proizvodnje i zapošljavanja te osigurava stabilno tržište za domaće uzgajivače, čime se povećava sigurnost otkupa i stabilnost prihoda poljoprivrednih gospodarstava. Time se jača i samodostatnost te konkurentnost domaćeg stočarskog sektora“, naglasio je Mato Božić, član Uprave Žito grupe.