Formirat će socijalni fond za klimatsku politiku težak 72 milijarde eura

Europski parlament ovaj tjedan u Strasbourgu raspravlja i glasa o velikom paketu zakona za borbu protiv klimatskih promjena, koji sadrži osam zakonskih prijedloga koji pokrivaju promet, industriju, energetiku, poljoprivredu te socijalne mjere za pravednu tranziciju. Riječ je o ključnim nacrtima zakona EU-a za borbu protiv klimatskih promjena u okviru paketa "Fit for 55", kako bi se emisije stakleničkih plinova Unije smanjile najmanje za 55 posto do 2030.

Povijesni dan

Kako je istaknuto u najavi EP-a, njima se nastoji smanjiti ovisnost o neodrživoj energiji, uz pružanje potpore građanima i tvrtkama u tranziciji na održivo gospodarstvo. Također pokrivaju promjene u sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova u EU-u, uvođenje nove pristojbe za ugljik na uvezenu robu, standarde emisija za automobile i kombije, nove ciljeve za sektore korištenja zemljišta i šumarstva, promjene nacionalnih ciljeva za smanjenje emisija i uspostavljanje fonda za pomoć onima koji su pogođeni energetskim i mobilnim siromaštvom.

Što za poljoprivrednike znači novi plan za energetsku neovisnost?

Eurozastupnica Biljana Borzan, članica odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Parlamenta komentira kako je riječ o povijesnom danu budući da će usvajanjem ovih zakona i obaveza Europa postati globalni predvodnik u borbi protiv uništenja klime i okoliša. "Naša savjest prema djeci i unucima će biti, ako ne čista, onda barem čistija. No moramo paziti da zelena revolucija, kao mnoge druge, ne pojede svoju djecu", upozorila je Borzan dodajući da je iznimno važno da se među odlukama koje će donijeti nalazi ona o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku. 

Njegova svrha će, pojašnjava, biti da građanima, posebno ugroženim skupinama, na izravan način, financijski, olakša klimatsku tranziciju.  

Borzan: Fond treba dobro iskoristiti 

Naime, Komisija je predložila stvaranje Socijalnog fonda za klimatsku politiku s proračunom od 72 milijarde eura za period od 2025. do 2032. godine. Njime su predviđene dvije vrste mjera: konkretna ulaganja usmjerena na dekarbonizaciju sektora cestovnog prometa i građevinskog sektora te privremena izravna potpora dohotku kućanstava koja bi služila kao sigurnosna mreža za one koji nemaju pristup odgovarajućim i cjenovno pristupačnim energentima.

Dakle, namijenjen je borbi protiv značajnih izazova povezanih s klimatskim promjenama, ali i, kako Borzan u svom priopćenju ističe, važan alat za izbjegavanje toga da se građanima s nižim i srednjim dohotkom, kojima prijeti energetsko siromaštvo, ne nanese nerazmjerna šteta.

Kaže kako se konkretne mjere koje će se financirati iz fonda odnose na subvencioniranje računa za energiju ugroženim obiteljima, obnovu kuća i zgrada, prijelaz na obnovljivu energiju te nabava električnih vozila i održivi transport. Kada su ovakvi fondovi u pitanju, države članice su te koje će biti zadužene za distribuciju sredstava prema korisnicima. "Kada je Hrvatska u pitanju, a uzevši u obzir dosadašnje rezultate pri korištenju EU fondova, toplo se nadam da će sredstva biti iskorištena, odnosno da će ih iskoristiti oni kojima su namijenjena", zaključila je.