Evo kako ispuniti Jedinstveni zahtjev za potpore

Online radionica pod nazivom "Podnošenje Jedinstvenog zahtjeva temeljem Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu“ okupila je više od 250 sudionika kako bi se detaljno pojasnili uvjeti i tehnički detalji za nadolazeću kampanju. Stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Agencije za plaćanja ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) detaljno su uputili poljoprivrednike u proces prijave za novu proizvodnu godinu.

Glavna poruka bila je jasna: kampanja za 2026. godinu donosi nikad raniji početak, napredne digitalne alate i značajna administrativna rasterećenja za male proizvođače.

Provedba Pravilnika

Središnja tema radionice bila je provedba novog Pravilnika, objavljenog u Narodnim novinama broj 147/2025, koji definira pravila za raspodjelu ukupne financijske omotnice veće od 520 milijuna eura. Načelnica Sektora za izravna plaćanja i potpore za klimu i okoliš u Ministarstvu poljoprivrede, Zdenka Berak, otvorila je radionicu naglašavajući važnost ranijeg početka kampanje, koja traje od 7. siječnja do 15. svibnja 2026. godine, uz mogućnost izmjena ili odustajanja od zahtjeva do 1. listopada.

"Korisnicima je na raspolaganju ukupno više od 520 milijuna eura, pri čemu 375 milijuna odlazi na izravna plaćanja, 134 milijuna na IAKS mjere ruralnog razvoja, a 15 milijuna na iznimno osjetljive sektore. Status aktivnog poljoprivrednika nužan je preduvjet za potpore i utvrđuje se kroz upis u Upisnik i ekonomski rezultat veći od 3.000 eura ili primljena izravna plaćanja manja od 5.000 eura u prethodnoj godini“, naglasila je Berak.

Osnovna potpora dohotku planirana je u iznosu od 130 eura po hektaru, a dodatna preraspodijeljena potpora iznosi 110,22 eura za prvih 30 hektara. Mladi poljoprivrednici do 40 godina s odgovarajućim obrazovanjem mogu ostvariti 85,42 eura po hektaru za prvih 50 hektara.

Kako ispuniti zahtjev?

Tehnički aspekti podnošenja Jedinstvenog zahtjeva putem sustava Agronet bili su u središtu izlaganja Marijane Šešo iz APPRRR-a.

"Zadnjih godina razvijamo i potičemo prijavu putem e-Građana. Od ove godine za podnošenje zahtjeva nužne su vjerodajnice visoke ili značajne razine sigurnosti, poput elektroničke osobne ili poljoprivredne iskaznice te bankovnih tokena, što omogućuje i elektroničko potpisivanje zahtjeva. Najniža razina sigurnosti dopušta samo ulazak u sustav, ali ne i slanje dokumentacije“, istaknula je Šešo.

Dodala je kako se radi uštede papira printa samo Lista A, dok se ostatak postupka odvija elektronički, čime zahtjev izravno ulazi u administrativni sustav i ubrzava obradu. U aplikaciji Agronet uvedene su nove funkcionalnosti koje korisnicima omogućuju preciznije upravljanje podacima. Kod ispunjavanja Liste B povećana je fleksibilnost pri dijeljenju ARKOD parcela, a granične rubne točke mogu se ručno pomicati radi točnog izračuna površine.

"Na zahtjev korisnika uvedena je i opcija crtanja kružnih ploha unosom radijusa, što olakšava ucrtavanje površina pod kružnim sustavima navodnjavanja. Poseban kalkulator automatski izračunava preporučeni minimum i maksimum dana napasivanja, čime se planovi pašarenja izrađuju izravno u sustavu“, pojasnila je Šešo.

Poljoprivredne prakse grupirane su prema intervencijama, pa korisnici, primjerice kod konzervacijske poljoprivrede, jasno vide koje uvjete je potrebno označiti radi usklađenosti s pravilnikom. Sustav uključuje i informacijski uslužnik u obliku žutog kruga koji upozorava ako za određenu parcelu nedostaje važeća dokumentacija o vlasništvu, uz napomenu da se dokazi moraju dostaviti do 1. listopada 2026. godine.

Kod popunjavanja Liste C pojednostavljen je postupak za ovce, koze i rasplodne krmače jer korisnici više ne biraju pojedinačna grla, već označavaju vrstu potpore, dok se podaci o prihvatljivim životinjama automatski povlače iz Jedinstvenog registra domaćih životinja.

Praćenje poljoprivrednih aktivnosti odvija se i putem modula za monitoring temeljenog na satelitskim snimkama.

"Takozvani ‘semafori’ ne moraju biti zeleni na početku kampanje jer se podaci o kulturama učitavaju sukcesivno tijekom proizvodne godine. Iako se zahtjev zbog složenosti sustava ne može podnositi putem mobilnog uređaja, korisnicima je omogućeno mobilno praćenje monitoringa, arhive odluka i rezultata kontrola na terenu“, zaključila je Šešo.

Eko sheme

Darina Malekin, voditeljica Odjela za proizvodno nevezana plaćanja pri Ministarstvu, iznijela je detalje o osam eko shema, pri čemu je za njih pet obvezna edukacija korisnika u godini zahtjeva, dok tri preostale - ekstenzivno gospodarenje pašnjacima, uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama i primjena ekoloških gnojiva u trajnim nasadima – ne podliježu općoj edukaciji, već se u tim slučajevima može koristiti individualno savjetovanje.

"Kod konzervacijske poljoprivrede prag obvezne pokrivenosti tla smanjen je na 70 posto u godini podnošenja zahtjeva, a potpora za ovu mjeru iznosi 250 eura po hektaru. Planovi za ekstenzivno gospodarenje pašnjacima više se ne podnose na papirnatim obrascima, već se izrađuju izravno u sustavu Agronet, a pomoćni online kalkulator automatski izračunava minimalni i maksimalni broj dana ispaše prema broju životinja i površini“, rekla je Malekin.

Prilikom uporabe stajskog gnoja predviđena je potpora od 215 eura po hektaru, uz obveznu analizu tla i gnoja te izradu plana gnojidbe, pri čemu uzorke smiju uzimati isključivo ovlašteni laboratoriji ili poljoprivrednici koji su završili odgovarajuću edukaciju.

Financijske potpore razlikuju se prema vrsti mjere i regiji, a detalji uključuju potpore za intenziviranu raznolikost, travnjake velike prirodne vrijednosti, ekološka gnojiva u trajnim nasadima, šećernu repu te ovce i koze, uključujući ugrožene izvorne pasmine poput križevačke kukmice i posavske kukmaste kokoši.

"Sve provedene aktivnosti moraju biti evidentirane u sustavu Agronet, a u nekim slučajevima dokazivanje se provodi putem geotagiranih fotografija korištenjem aplikacije AgroGTF“, zaključila je Malekin.

PVP intervencije

Voditeljica Odjela za proizvodno vezana plaćanja, Marijana Puljiz, istaknula je da kod PVP-a (proizvodno vezane potpore, op.ur.) nema djelomičnih umanjenja te da svi uvjeti prihvatljivosti moraju biti u potpunosti zadovoljeni.

"Izobrazba je obvezna za PVP intervencije, ali nije nužno da se provodi svake godine. Ako je korisnik prošao edukaciju za određeni sektor, primjerice za mliječne krave, u prethodnoj godini, u 2026. ne mora ponavljati istu edukaciju, osim ako ne proširi proizvodnju na novi sektor, poput povrća", pojasnila je Puljiz dodavši da što se tiče promjena planiranih za 2026. godinu, povećali su iznose potpora za šećernu repu na 536 eura po hektaru te za ovce i koze na 10 eura po grlu. "Kod mliječnih krava ukinut je uvjet minimalne količine predanog mlijeka, no ostaje obveza isporuke mlijeka odobrenim objektima, a životinje moraju biti držane na gospodarstvu do 31. listopada“, naglasila je.

Također je objasnila postupke u iznimnim situacijama, poput pojave afričke svinjske kuge, kada poljoprivrednici mogu podnijeti zahtjev za priznavanje više sile, što omogućuje ostvarivanje prava na potporu i u slučaju neispunjavanja uvjeta držanja životinja.

Tijekom radionice obuhvatila je dvije ključne skupine potpora: proizvodno vezana plaćanja koja uključuju stočarstvo i biljnu proizvodnju te iznimno osjetljive sektore financirane iz nacionalnih sredstava, poput maslinovog ulja, duhana, mliječnih krava, rasplodnih krmača i domaćih sorti bilja.

IAKS Mjere

Gordana Gorupić Šarić, voditeljica Odjela za okolišno prihvatljivu poljoprivredu i područja s ograničenjima, fokusirala se na novosti u IAKS mjerama ruralnog razvoja, uključujući uvođenje novih izvornih pasmina, križevačke kukmice i posavske kukmaste kokoši, u sustav potpora.

Izmijenjen ARKOD pravilnik: Produljen rok za one bez valjane dokumentacije

Kaže kako ova intervencija obuhvaća sektore govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, kozarstva i ovčarstva. Posebno je istaknula izmjenu kod nesilica, prema kojoj je rok za napuštanje kaveznog uzgoja produljen na šestu godinu od prvog podnošenja zahtjeva. Također, predviđene su potpore za prijelaz i održavanje ekološkog uzgoja. "One uključuju dodatnih 60 eura po hektaru za troškove certificiranja kod održavanja, dok je za prvih deset hektara u prijelaznom razdoblju predviđeno 610 eura po hektaru“, zaključila je Gorupić Šarić.