Europski parlament Komisiji: ZPP mora zadržati poseban proračun, NE ukidanju drugog stupa

Europski parlament izglasao je danas svoj stav o prijedlogu Europske komisije za novu Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).

Zadržavanje posebnog proračuna ZPP-a, očuvanje drugog stupa za ruralni razvoj, nastavak izravnih plaćanja u poljoprivredi, povećanje ulaganja u lokalne akcijske grupe te zaštitne mjere u trgovinskim sporazumima za nejednake standarde - ključne su poruke poslane Komisiji.

Dakle, izričito su protiv prijedloga o spajanju sredstava u jedinstveni nacionalni fond jer smatraju da se tako ne bi očuvao zajednički karakter politike i jednaki uvjeti za sve poljoprivrednike u državama članicama.

Prema Parlamentu, ZPP je kamen temeljac europskog konsenzusa o razvoju i važniji nego ikad u svjetlu aktualnih izazova, koji podupire oko 9,1 milijun poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji.

Izravna plaćanja ključna za gospodarsku održivost poljoprivrede

Kažu, čak 77 % građana EU smatra da isti ispunjava svoju ulogu u osiguravanju stabilne i pristupačne opskrbe hranom za 450 milijuna potrošača, stoga slabljene te politike nije opcija.

“Ovo je naša velika pobjeda. Upozoravao sam kako je prijedlog Europske komisije jako loš za poljoprivredu i poljoprivrednike. Danas je to Europski parlament potvrdio", rekao je jedini hrvatski član Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta Marko Vešligaj.

Novi proračun ZPP-a je udar na hrvatske poljoprivrednike

Ponosan je, stoji u priopćenju njegova ureda, što su usvojeni i neki njegovi prijedlozi kroz preko 60-ak amandmana koje je predao, poput uvođenja mehanizma ruralnog testiranja u svim politikama.

"To znači da će se za sve odluke morati provjeriti utjecaj na ruralne zajednice te lako dostupnih fondova za brzu reakciju i pomoć u slučaju prirodnih katastrofa”, izjavio je

Nadalje, Parlament se, u danas usvojenom izvješću, protivi i ukidanju drugog stupa ZPP-a, smatrajući kako prvi stup pruža stabilnost kroz izravna plaćanja, a drugi osigurava neophodnu potporu ruralnom razvoju.

Stava su da su izravna plaćanja ključna za gospodarsku održivost poljoprivrede. Zato ih je potrebno zadržati, kao i smanjiti administrativna opterećenja te osigurati pravedan dohodak za poljoprivrednike i radnike. Također, pozivaju Komisiju da usvoji mehanizme koji će spriječiti da poljoprivrednici za svoje proizvode dobivaju cijene niže od troškova proizvodnje.

Posebno se, opisuju iz njegova ureda dalje, ističe potreba za povećanjem ulaganja u program LEADER i jačanjem lokalnog razvoja, lokalnih akcijskih grupa, koje su i u Hrvatskoj ključni pokretači projekata za dobrobit zajednice u ruralnim sredinama.

Isti standardi za hranu iz trećih zemalja

U izvješću Parlamenta istaknuta je i nužnost pravedne tržišne konkurencije. Traže da uvoz hrane iz trećih zemalja mora ispunjavati iste standarde sigurnosti, okoliša i dobrobiti životinja kao i proizvodnja u EU-u, kako bi se spriječila nelojalna konkurencija i zaštitila sigurnost potrošača.

“Ovo nam je osobito važno jer je poljoprivreda sve češće kolateralna žrtva u globalnom trgovinskom ratu koji bukti. Od Mercosur sporazuma, preko novih carina iz Kine do sporazuma sa SAD-om, europski poljoprivrednici ističu velike probleme te strahuju da će jeftiniji proizvodi, lošije kvalitete preplaviti europsko tržište, dok se istovremeno sužava prostor za izvoz", naglasio je Vešligaj.

Posljednji udar iz Kine, istaknuo je, velika je opasnost za naš sektor svinjogojstva i carine koje su najavljene dovest će do toga da će se gomilati viškovi svinjetine i svinjskih prerađevina, a to će dovesti do pada cijena i daljnjih problema u sektoru.

"Komisija se posljednje vrijeme upušta u trgovinske pregovore i dogovore, a da prije toga nije zaštitila naše poljoprivrednike. Današnjim glasom smo jasno poručili da želimo konkretne zaštitne mehanizme. Cilj mora biti održiva europska poljoprivredna proizvodnja", zaključio je Vešligaj.