Pretraga tekstova
Najuočljivije promjene su na listovima i plodovima gdje se svjetlije površine smjenjuju s tamnijima. Listovi dobivaju izgled kao mnoštvo manjih mjehurića
Na biljkama se mogu pojaviti različite bolesti koja doprinose smanjenju rodnosti i kvalitete plodova ili mogu potpuno uništiti njihov uzgoj i urod. Izazivaju ih različiti uzročnici, a među njima su vrlo značajni virusi.
Budući da se radi o organizmima malih dimenzija, teško je dijagnosticirati o kojima se radi. To ih ne sprječava da izazivaju zaraze, smanjuju prinose ili potpuno unište usjeve koje uzgajamo.
Najčešća grupa oboljenja koju oni izazivaju su mozaične bolesti biljaka. Javljaju se na više od 150 vrsta, uključujući uzgajane kulture (voće, povrće, cvijeće, ljekovito i začinsko bilje). Na ovu su pojavu vrlo osjetljive vrste: paprika, krastavac, rajčica, cvjetača, tikve, šljiva, mandarine, soja, ruže.
Za sve je bolesti, kako joj i ime kaže, karakteristično da se javlja mozaičnost (šarena obojenost) zahvaćenih biljnih organa te da dolazi do njihove deformacije. Najuočljivije promjene su na listovima i plodovima gdje se svjetlije površine smjenjuju s tamnijima. Listovi dobivaju izgled kao mnoštvo manjih mjehurića. Zaražene biljke zaostaju u porastu i postaju izvor zaraze.
Prvi simptomi zaraze se javljaju na mladim listovima gdje se duž nervature javljaju svjetlije zone. Kako napreduje, promjene boje zahvaćaju sve veću površinu lista da bi na kraju cijeli list imao svijetlu obojenost i propao.
Brže se širi kada su pregusto posađene, temperature iznad 30ºC ili zbog njihovih naglih promjena.
Virusi koji izazivaju mozaičnost prenose se sjemenom i biljnim sokom prilikom rezidbe, berbe, kontaktom zdravih i oboljelih biljaka, posebno kada su lakše oštećene.
Brojni štetnici ishranom na bolesnim i zatim na zdravim prenose ove viruse. Ulogu u širenju imaju lisne uši, grinje, tripsi, nematode, stjenice. Ostaci biljaka su često izvor zaraze.
Najvažnije mjere zaštite od virusa mozaičnosti su preventivne, a odnose se i na uzgoj otpornih sorti. Na početku pojave simptoma, kada su zahvaćeni manji dijelovi, oni se mogu izrezati. Bolja opcija je da se zaražena biljka iznese iz usjeva i uništi. Nikako ih nemojte odlagati na kompostnu gomilu. Uklanjajte korov, jer su neki od njih domaćini virusima koji mogu zaraziti kulture koje uzgajate.
Biljke se trebaju održavati zdravim, ne smiju biti izložene stresu, naglim promjenama temperature. Prilikom sadnje osigurati optimalnu gustoću sadnje. Suzbijati štetnike koji mogu biti prijenosnici bolesti. Obaviti dezinfekciju alata i opreme koju smo koristili ako smo posumnjali na prisustvo mozaičnosti. Nakon rada s ovakvim biljkama obavezno operite ruke.
Kemijski preparati nam neće biti od koristi, jer su u pitanju virusi.
Tagovi
Virusi Mozaičnost biljaka Biljna bolest Simptomi Oboljenja Širenje
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački u studiju Agrokluba. 🎥
Đuro Japaric
prije 3 dana
Još mi nisu odgovorili na prijedlog ? Što imamo ako na tarabe izvjesim ; molim nasljednike umrlog da pokrenete OSTAVINSKI postupak , a nakon toga da Više [+] mi date vašu zemlju u zakup jer će sa UPISOM u ARKOD za Vas imati veću vrijednost u slučaju da ju prodajete !
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Poslana je danas i njemu Predstavka ! Prijedlog je da Milanović sa ovlastima Predsjednika RH predloži IZVAREDNU sjednicu Hrvatskog sabora , na kojoj Više [+] bi se ZAUSTAVILO ponižavanje neupisanih , BRISANJE živih posjednika , išlo po HITNOM postupku izmjene Zakona o nasljeđivanju članka 210 ! U Gruntovnici i katastru na povijesno prenapuhanom Radiću , Nikola ju upisao u ARKOD bez Ugovora ! Pa neka Radić ili nasljednici ili lokalne vlasti POKRENU OSTAVINSKI postupak da g. Nikola može sa ŽIVIM KOMUNICIRATI ! Mora se mijenjati i Zakon o izvlaštenju , SMEĆE za raspolaganje sa državnom zemljom ? Šteta što NEMAMO HPK , ali vlasnici OPG imate Đuru , koji se NE BOJI ?