Uzgoj biljaka bez pesticida

Kontrola štetočina i bolesti biljaka može da se sprovede i bez upotrebe hemije. Ove mere zahtevaju bolje poznavanje patogena i štetočina, poznavanje razvojnih faza gajenih biljaka, ali i više rada i vremena provedenog u usevima.

Na ovaj način štitimo prirodu od zagađenja, čuvamo korisne insekte i druge organizme i dobijamo plodove bez ostataka pesticida.

Kombinujte metode za bolji efekat

Na raspolaganju nam je mnogo metoda od kojih su neke mnogo efikasnije od primene pesticida kojima se rešava problem kada su štete već učinjene, a bezopasne su za ljude i okolinu. Kombinovanjem ovih metoda dobija se mnogo bolji efekat nego da se primenjuje samo jedna metoda ili da se na kraju primenjuju hemijski preparati.

Za primenu prirodnih metoda u zaštiti bilja potrebno je dobro poznavati životni ciklus štetnog organizma, kada se pojavljuje, kako se razmnožava, koji su povoljni uslovi za njegov rast, razvoj i razmnožavanje, gde prezimljava.

Prirodne metode zaštite biljaka možemo podeliti na:

1. agrotehničke,
2. fizičke,
3. mehaničke i
4. biološke.

Krajnji cilj svih metoda je da se stvore povoljni uslovi u kojima biljka raste i razvija se, a istovremeno da stvorimo nepovoljne uslove za rast i razvoj patogena i štetočina.

Šta sa zemljištem?

Na pracelama sa visokim nivooom podzemne vode potrebno je uraditi meliorativne radove. Biljke na ovakvim parcelama su slabijeg imuniteta, lakše oboljevaju i podložne su napadu štetočina. Potrebno je uraditi ph analizu zemljišta. Najveći broj biljnih vrsta nabolje uspeva na blago kiselom do neutralnom zemljištu. Kisela zemljišta je potrebno kalcifikovati. Teškim zemljištima je potrebno poboljšati strukturu i druge karakteristike dodavanjem peska i obogatiti ih organskom materijom (kompost, glistenjak, stajnjak).

Za setvu koristiti seme koje je očišćeno od primesa kao što su seme korovskog bilja (seme viline kosice u detelini), od semenki koje pokazuju simptome oboljenja, od prisustva štetočina.

Pažljivo sa biljnim ostacima nakon branja useva

Kod uklanjanja biljnih ostataka nakon što smo pokupili usev, izvršiti pregled. Biljni ostaci koji pokazuju simptome oboljenja, na kojima su tvorevine za prezimljavanje patogena ili štetočina treba odstraniti iz bašte i spaliti. Samo biljni ostaci zdravih biljaka mogu da se koriste u kompostiranju, jer na taj način nećemo kontaminirati kompostnu gomilu sa sporama prouzrokovača ili jajnim leglima.

Kod uklanjanja biljaka patlidžana obratiti pažnju da u busen korena patlidžana puževi masovno polažu jaja. Zbog toga je bolje biljke patlidžana ostaviti da se osuše i spaliti. Cima krompira i sitan krompir se ne koriste za kompostiranje, jer su izvor spora plamenjače.

Koristiti zreli kompost i zgoreli stajnjak. Održavati čistoću dvorišta, mašina, rubnih područja.

Saditi biljke štitonoše

Pravilno i adekvatno priremati zemljište za setvu ili zasnivanje zasada. Setvu ili sadnju obavljati kada su optimalni uslovi. Za setvu i sadnju koristiti sorte koje su otpone na bolesti i štetočine. Pridržavati se plodoreda i plodosmene. Saditi biljke koje se međusobno potpomažu i štite - dobre komšije i paziti na loše komšije.

Korov na rubovima parcela ili pored puta potrebno je redovno kositi. Saditi biljke koje odbijaju štetočine i umanjuju pojavu bolesti (neven, kadifica, beli luk, topola). Saditi biljke koje na sebe privlače štetočine (loboda, borač). Uklanjati biljke koje su važne za životni ciklus patogena i štetočina (kleka).

U voćnjaku

Za sadnju voćnjaka koristiti zdrave sadnice - oslobođenje od virusa. U voćnjacima sakupiti opalo lišće, uraditi sanitarnu rezidbu voćnjaka, rane premazati voskom kako bi se sprečio ulazak patogena i štetočina. Na deblima postavljati lovne pojaseve i lepljive trake. Tokom jeseni krečiti debla i račvišta debljih grana. Sa grana uklanjati jajna legla, upredena legla, deblo četkati metalnim četkama i sakupiti otpali materijal. Sadnice u mladom voćnjaku štiti ogradom i zaštitnim mrežama od srna, zečeva.

U malinjacima uklanjati stare lastare na kojim se održavaju patogeni i štetočine. Koristit feromonske i druge klopke u cilju suzbijanja i praćenja štetočina.

U kontroli i zaštiti koristiti parazitske (parazitske osice) i korisne organizme, insekte (bubamare), gljivice, bakterije, grinje, nematode, viruse.

Koristiti biljne preparate

U zaštiti koristiti brojne biljne preparate koje sami možemo napraviti: insekticid od koprive, preparat od belog luka, čili paprika, ljuske crvenog luka, rastavića, pelina, maslačka, paradajza, hajdučke trave.

Foto: dolgachov / Bigstock