U EU 14,7 milijuna hektara pod ekološkom proizvodnjom - kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Podaci Eurostata pokazuju da površina koja se koristi za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u EU nastavlja rasti. U odnosu na 9,5 milijuna hektara u 2012. godini vidljivo je povećanje na 14,7 milijuna hektara u 2020. To je ekvivalent porastu od 56 posto. Ukupna ekološka površina u prošloj godini odgovarala je 9,1 posto ukupne korištene poljoprivredne površine (UAA).

Između 2012. i 2020. godine, udio poljoprivrednih površina koje se koriste za eko poljoprivredu povećao se u svim državama članicama EU, osim u Poljskoj.

Austrija je ostvarila najveći rast

Najveći porast ekoloških poljoprivrednih površina u ukupnim bili su u Austriji, Estoniji i Švedskoj. Pregledom statističkih podataka možemo vidjeti da je Austrija dostigla 621.703 ha u 2020. što je povećanje od 25 posto. Estonija je s 220.737 ha i povećanjem od 22 posto na drugom mjestu, a na trećem je Švedska sa 613.964 ha i povećanjem od 20 posto.

Najveće površine pod ovim oblikom proizvodnje imaju Francuska, Španjolska, Italija i Njemačka. Dok je udio takve poljoprivrede bio ispod pet posto u osam država članica EU, s najnižim udjelima u Irskoj i Malti.

U 2020., u osam država članica EU (Litvanija, Nizozemska, Češka, Švedska, Irska, Estonija, Latvija i Luksemburg) više od 90 posto površina eko usjeva prijavljeno je kao certificirano. Najniži udjeli takvih područja zabilježeni su za Mađarsku (64,1 posto), Maltu (61,2 posto) i Rumunjsku (58,9 posto), što znači da postoji veliki potencijal za dalji rast u ovim zemljama u narednim godinama.

Zbog perioda konverzije poljoprivrednog zemljišta od dvije do tri godine, neophodan je visok udio površina koje prelaze na ovu proizvodnju kako bi se izbjegla stagnacija u rastu certificirane ekološke površine.

Podaci o ekološkom stočarstvu za 2020. pokazali su da je u nekim državama članicama EU izuzetno veliki udio goveda, ovaca i koza koji se uzgaja ovim metodama. Iz podataka se saznaje da su goveda, ovce i koze najpopularnije vrste. U EU je bilo više od 4,5 milijuna goveda uzgojenih na ekološki načni od njih ukupno 76,5 milijuna prijavljenih 2020, a po tom pitanju prednjači Grčka s najvećim udjelom od 30,3 posto. 

Dok je Austrija imala najveći udio eko uzgojenih ovaca i koza (36 posto), a Latvija bila na drugom mjestu po najvećem udjelu ekološke populacije goveda (25,6 posto). Također, Austrija je imala najveći udio na taj način uzgojenih mliječnih krava (22,0 posto), a slijede Grčka (21,8 posto) i Švedska (18,8 posto).

U 2020. godini Hrvatska je u ekološkoj proizvodnji imala 108.127 ha, a Slovenija 49.638.

Naša je zemlja time prednjačila u regiji. Prema podacima Eurostata u Srbija je u eko proizvodnji 21.266 ha te je uz Hrvatsku i Sloveniju imala rast ovih površina. Sjeverna Makedonija sa 3.711 ha pokazala je pad površina u odnosu na 2018. kada je imala 4.408ha, a podaci za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru nisu dostavljeni za naznačeni period.