Svježe voće, povrće i krumpir u školama i vrtićima s poljoprivrednog gospodarstvo Črv

Na poljoprivrednom gospodarstvu Rajka Črva u zaseoku Nemškarca kod mjesta Ajdovščina u Sloveniji bave se voćarstvom, uzgojem povrća i krumpira. Nasadi im se nalaze na više lokacija, na padinama koje odgovaraju određenoj voćnoj vrsti, a povrće i krumpir nalaze se u dolini, nedaleko poljoprivrednog gospodarstva.

"U sklopu ZPP-a 2023. – 2027. s proizvodnjom kakija uključeni smo u intervenciju IRP 19 Ekološka poljoprivreda, a s ostalim poljoprivrednim površinama je u intervenciji INP 01 Osnovna potpora dohotku za održivost, kako bi podržao prakse koje imaju blagotvoran učinak na klimu i okoliš“, priča nam Črv.

Od mladosti povezan s poljoprivredom

Rajko Črv je od mladosti povezan s poljoprivredom. Odrastao je na poljoprivrednom gospodarstvu u Velikim Žabljama, a nakon završenog školovanja zaposlio se kao unapređivač u Poljoprivrednoj zadruzi Vipava, a poslije kao savjetnik u javnoj poljoprivrednoj savjetodavnoj službi.

"Bio sam terenski savjetnik te poticao razvoj svih poljoprivrednih industrija, a posebno uvođenje uzgoja trešnji, marelica i breskvi u suvremenim nasadim u vipavskom kraju", prisjeća se Črv.

Prije više od deset godina ponuđena mu je prilika da kupi imanje od devet hektara od obitelji koja se preselila u Italiju, a poslije i neke parcele.

Tako danas poljoprivredno gospodarstvo obuhvaća oko 12 hektara poljoprivrednog zemljišta. Na četiri hektara nalaze se trajni nasadi, a u poljima usjevi i povrće.

"Koristimo intervenciju INP01 Osnovna potpora dohotku za održivost. Riječ je o plaćanju za poljoprivredne prakse koje blagotvorno djeluju na klimu i okoliš te su tzv. zelena komponenta u svrhu ekološke poljoprivrede“, dodaje.

Mjera je diverzifikacija usjeva kako bi se spriječile monokulture i za ekološki važne površine, čime se čuva i poboljšava bioraznolikost.

"Od povrća uzgajamo uglavnom plodovito povrće, rajčicu, krastavce, papriku i patlidžane, nekoliko vrsta zimskog radiča i krumpir koji svake godine zasadimo na oko dva hektara. U plodoredu s krumpirom je radič i različite biljke tako da krumpir dolazi na isto mjesto svake tri godine“, objašnjava.

Velika potražnja za ekološkim kakijem

Trajnim nasadima dominiraju kakiji, koji su zasađeni na tri različite lokacije, na ukupno 1,4 hektara zemljišta.

"Kako bi osigurali visokokvalitetan urod s bogatom hranjivom vrijednošću i visokim sadržajem vitamina, minerala i antioksidansa, odlučili smo se za ekološku proizvodnju ovog voća. Uz minimiziranje svih oblika zagađenja to je svakako moguće u proizvodnji kakija“, kaže nam Črv.

Kako ovo voće nema opasne štetnike i prekomjerne rizike od bolesti, a potražnja za ekološkim kakijem je u porastu, uključen je u IRP 19 Ekološka poljoprivreda.

"Jedini veći neuspjeh uroda bio je prije četiri godine, kada višednevno orošavanje nije zaštitilo urod od uzastopnih niskih temperatura u proljetnim mjesecima. Zbog mraza došlo je i do oštećenja na stablima te je bilo potrebno obnoviti i kosturne grane“, prisjeća se Črv.

Tijekom našeg posjeta i šetnje kroz trajne nasade, kakiji su cvjetali. Ali bujno cvjetanje ne znači da će i urod biti obilan.

"Nakon oplodnje počinje odbacivati plodove, od malih do većih, sve do berbe. Razlog ove pojave struka još nije utvrdila i nekontrolirano se pojavljuje na dijelu nasada ili pojedinim stablima“, kaže Črv.

U slučaju prekomjernog vegetativnog rasta, poželjno je djelomično odbacivanje plodova. Međutim, u nekim godinama to odbacivanje može biti pretjerano, što dovodi do smanjenog uroda i lošije kvalitete.

Plodovi koji ostanu na stablu nakon obilnog odbacivanja često postanu preveliki i nisu prikladni za prodaju.

"Kaki, sorte tipo, prisutan je u vipavskom kraju gotovo cijelo stoljeće, rađa svake godine, dobrog je okusa, a ujedno je i najzastupljeniji na poljoprivrednom gospodarstvu“, ističe.

Brskve i trešnje najzahtijevnije voće

Sve koštuničavo voće zahtjevno je za proizvodnju. Zbog vremenskih uvjeta ne postoji godina bez štete jer su česti mraz, dugotrajne kiše, tuča i druge vremenske neprilike.

"U uzgoju breskvi i trešanja borimo se s nekoliko bolesti i štetnika. Kako ne bi zagađivali okoliš, pri upotrebi zaštitne opreme nastoje biti što održiviji i ekološki prihvatljiviji“, objašnjava Črv.

U nasadu trešnje, gdje je sredinom svibnja započela berba ranih sorti potrebno je voditi brigu o dobrom stanju stabala cijele godine.

"Ovogodišnja berba trešanja bila bi odlična da nema toliko oborina, zbog čega plodovi jako pucaju. U Brdima je padala čak i solika, koja je uništila velik dio uroda“, kaže.

Lijepo uređen nasad trešnji na terasama star je 14 godina. Laporno tlo pogodno je za ovu voćnu vrstu, ali je navodnjavanje potrebno tijekom sušnih mjeseci, a posebno tijekom faze razvoja i dozrijevanja ploda.

"Tijekom godina neka od stabla su nam odumrla i bilo je potrebno zasaditi novo, ali je cijeli nasad tijekom godina dobro zbrinut“, priča.

Formiranje krošnji vrlo je važan i zahtjevan posao koji u rodnosti omogućuje bolju provedbu svih agrotehničkih mjera, zato su najprije obrezivali stabla od prvog do četvrtog reda, nakon čega je u sljedećim godinama slijedilo oblikovanje krošnje do određene visine i bočnih strukturnih grana.

"Upravo su zbog toga berba i preciznost u ovom poslu vrlo važni. Berači trešanja moraju, osim pažljivog i nježnog rukovanja plodovima, paziti da tijekom berbe ne slome mlade grančice koje su važne za rodnost u sljedećoj godini“, napominje.

Važnost navodnjavanja

Navodnjavanje je nužno za većinu vrsta voća i povrća. Suše se u vipavskom kraju mogu javiti već u svibnju. Najviše vode trebaju trešnje, zbog toga se iznad nasada nalazi akumulacijsko jezero u kojem se skuplja voda, koja se s pomoću crpke ispušta u cijevi koje su nekoliko desetaka centimetara ukopane u tlo.

"Na taj način smo uredili podzemno navodnjavanje, što znači da voda ide izravno u korijenski sustav stabla. Navodnjavamo svaki put kada smatram da će time spriječiti prekid vegetacijskog ciklusa, što se ne bi smjelo događati kod trešanja“, priča nam Črv.

U jezeru se nakupi do 650 kubika vode, što je uvijek bilo dovoljno za potrebe navodnjavanja. Činjenicu da su trešnje dobile sve potrebne hranjive tvari i dovoljno vode, posebno tijekom faze debljanja plodova, pokazuju lijepi zeleni, zdravi listovi i dovoljno debeli plodovi za svaku sortu.

"Voda osigurava da su trešnje lijepe, debele i ukusne. Pravilna rezidba, posebno zimski rez, upućuje na odgovarajući razvoj plodova u sljedećoj godini. Važna je i gnojidba koja se provodi prema analizi tla“, priča.

Nasad marelica uređen je na padini na nadmorskoj visini od 280 metara. Najveću prijetnju ovom voću predstavlja mraz zbog vrlo rane cvatnje, koja obično započinje oko 20. veljače. U to vrijeme često dolazi do zahlađenja, pa mraz može uništiti cijeli urod.

"Ove godine nije bilo mraza, ali na plodovima vidljiv trag tuče. Srećom, tuča je samo oštetila plodove do te mjere da će marelice tu i tamo imati samo crnu mrlju, što je manje-više samo kozmetički nedostatak na kori“, kaže.

Budući da su marelice u Sloveniji rijetke, uzgajivači lako prodaju sve što proizvedu, čak i ako su manje ili imaju neki vanjski nedostatak. Marelice također bolje podnose sušu, zato je bolest monilija i odumiranje stabala veći problem od nedostatka vode.

"Protiv odumiranja stabala borim se s nekoliko preventivnih mjera, uključujući i primjenu sumporno-vapnene juhe zimi, čime dezinficiram nasad i na taj način sprečavam razvoj gljiva truležnica, koje su glavni krivac za odumiranje stabala ili pojavu infarkta“, pojašnjava.

Vipavsko flišno tlo i klimatski uvjeti, uključujući sunčanu i sušnu klimu, daju proizvodima pravi okus i aromu. Rajko se bori protiv klimatskih promjena osiguravajući pravilnu gnojidbu i navodnjavanje u nasadima.

"Stabla dodatno jačam aminokiselinama poput morskih algi i slično te ih na taj način što više priprema za različiti temperaturni stres. Jedna od mjera za prilagodbu klimi, promjenama i očuvanje bioraznolikosti u nasadima je sjetva trave i malčiranje“ , napominje.

Najveći sustav navodnjavanja u Sloveniji

U području vipavskog kraja suše su problem svake godine i u prosjeku smanjuju količine i kvalitetu uroda za više od 30 %, zato je navodnjavanje nužna agrotehnička mjera.

"Kolege i ja smo to naglašavali i prije nekoliko desetljeća, kada je bilo govora o prijeko potrebnoj sanaciji akumulacije Vogršček i uređenju sustava navodnjavanja u gornjem dijelu vipavskog kraja, da na tom području ima dosta oborina, ali su one neodgovarajuće raspoređene“, sjeća je Črv.

Tijekom godine u ovom kraju padne 1600 milimetara oborina, a suše su u srpnju i kolovozu. Danas je akumulacija Vogršček puna vode, sadržava devet milijuna kubika vode, što je dovoljno za svu poljoprivrednu proizvodnju u vipavskom kraju.

"Nažalost, svce više ljudi napušta poljoprivredu, a domaći proizvodi, koji dolaze na tržište, ne cijene se. Na police trgovina dolaze jeftini proizvodi koji iskorištavaju domaću proizvodnju i smanjuju njezinu cijenu“, kaže.

Bez obzira na sve, Rajko, kao i ostali proizvođači, slaže se da je navodnjavanje važno za osiguranje stabilne proizvodnje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda.

U ovu skupinu spadaju i sustavi zaštite od mraza, čime se smanjuje utjecaj mraza i niskih temperatura na proizvodnju.

"Podupirem trenutačno najveći projekt navodnjavanja u povijesti Slovenije, u kojem će akumulacija Vogršček pokrivati područje navodnjavanja u općinama Vipava i Ajdovščina. Sustav navodnjavanja poboljšat će stabilnost i kvalitetu proizvodnje na 470 hektara u općini Vipava i na gotovo 1400 hektara u općini Ajdovščina“, kaže.

Očekuje se da će projekti biti pripremljeni do kraja 2025., a očekuje se da će najveći sustav za navodnjavanje biti izgrađen do 2028. Investitor je Općina Ajdovščina koja računa na sredstva iz natječaja intervencije IRP 13 Izgradnja sustava za navodnjavanje, namijenjenih za više korisnika.

"Problem je ograničeni iznos od od 7.500 eura po hektaru, što, neće biti dovoljno u dijelu investicije koji bi vodu iz akumulacije Vogršček crpkama potiskivao 20 i više kilometara kroz primarni i sekundarni vod do tercijarne distribucije“, objašnjava.

Vlastiti prodajni kanali

Istodobno se nada da će poljoprivrednici biti uspješni na natječajima predviđenima ZPP-om 2023. – 2027. u sklopu intervencije IRP 40 Pojedinačni sustavi navodnjavanja i kupnja opreme za navodnjavanje.

"Stočarstvo i proizvodnja mlijeka u posljednja dva desetljeća su se prepolovili, proizvodnja povrća gotovo nestala, a proizvodnja breskvi pala je za gotovo 70 posto zbog smanjenog otkupa i novog vlasništva u Fructalu. Sačuvana je samo proizvodnja trešanja i marelica", kaže Črv.

Na poljoprivrednom gospodarstvu Rajka Črva cijela obitelj sudjeluje kada je to potrebno, a sve proizvedeno voće i povrće prodaje se bez ikakvih problema. Rajko Črv je svih ovih godina kreirao vlastite prodajne kanale i prodaje proizvode uglavnom javnim ustanovama i maloprodajnim trgovinama na području Primorske i Gorenjske.

Tekst i fotografije: Dragica Heric, Kmečki glas (SLO)

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.