Stajnjak na njivi: Kako smanjiti gubitke hranjivih tvari?

Vrijedno organsko gnojivo je stajnjak koji pored dušika, fosfora, kalija ima čitav niz drugih sadržaja koji pozitivno djeluju na tlo i povećavaju plodnost. Njegovo djelovanje je višegodišnje. Dužina razlaganja ovisi o količini koja je primijenjena, karakteristikama tla, dubine zaoravanja, klimatskih uvjeta, kvaliteti i stupnju zrelosti stajnjaka.

U prosjeku se razlaže za tri godine i to u prvoj godini 50 posto, u drugoj 30 i u trećoj 20 posto. Na lakšim tipovima tala ti procesi se brže odvijaju i traju do dvije godine, na težim do pet godina.

Količina pregorjelog stajnjaka po m² se kreće od 10 do 15 kg. Za velike površine se primjenjuje od 20 do 40 t/ha, a to ovisi od kvaliteti tla i drugih faktora.

Smanjiti gubitke

Izvoženje i zaoravanje se može obaviti tijekom cijele godine, ali je uobičajeno u jesen i na proljeće. Primjena ovisi o njegovoj kvaliteti i uvjetima na poljima. Najvažnija je da se rasipanje po površini parcele obavi ravnomjerno i da se što prije zaore kako bi gubici hranjivih tvari bili što manji.

Može se primijeni i tijekom zime kada se rasipa po snijegu ili smrznutom tlu, ali su gubici veći zbog problematičnog zaoravanja i dugog zadržavanja na površini tla. Osim isparavanja u atmosferu, prilikom otapanja, snijeg povlači hranjive tvari i odnosi ga u dubinu i tako dospijevaju u vodotokove. Zbog toga treba ovakav način primjene izbjegavati i dobro ga zbrinuti do proljeća. U nekim zemljama je upotreba regulirana zakonskom regulativom i pravilnicima.

Ne primjenjuje se u svježem stanju

Ipak, postoje izuzeci.

Kada su uvjeti tijekom jeseni bili nepogodni za obradu i primjenu, poljoprivrednici mogu iskoristiti svaki pogodan trenutak zimi za primjenu, naročito ako je u pitanju obrada tla. I zakašnjela obrada je bolja nego da je ostavimo za kasno proljeće, posebno ako se radi o težim tlima. 

Drugi razlog je kada ne postoje objekti ili prostor koji može prihvatiti nove količine stajnjaka i potrebno ih je isprazniti. Važno je napomenuti da se ne primjenjuje svjež stajnjak, već mora biti star najmanje pola godine. U svježem se odvija fermentacije koja povećava temperaturu i odvijaju se razni biokemijski procesi, što može biti štetno za uzgajane usjeve, izazvati oštećenje korijena i pojavu biljnih bolesti. Ponekad može biti odgovoran za širenje štetnika. 

Na koje povrtne kulture paziti?

Neke povrtne kulture ne treba uzgajati iste godine kada je primijenjen na parceli ili gredici. Takav je slučaj s lukom, mrkvom, ali i drugim korjenastim povrćem, poput cikle, repe. Ne podnose ga ni mahunarke, od cvjetnih - lukovičaste vrste. Najbolje ih je uzgajati poslije jedne, dvije ili tri godine.

Za povrće su najbolji konjski i ovčji.