Šampinjoni iz primoštenskog zaleđa

U koliko nešto čvrsto želiš i uporan si da to i ostvariš rezultat ne može izostati.

Tijekom razgovora s vlasnikom gospodarstva, gospodinom Jerom Čobanov, kazao mi je: "Evo upravo sam ostvario ono što sam ranije najavio. Svojim osobnim sredstvima sam pokrenuo proizvodnju šampinjona. Početak je bio težak ali upornim radom podigao sam pogon za proizvodnju, pripravio sirovinu i započeo s radom. Uporedo s proizvodnjom trebalo je osigurati i plasman. Kako danas raste potreba za gljivama u gastronomskoj ponudi uspio sam pronaći tržište. Kako se interes za moj proizvod povećao odlučio sam povećati i proizvodnju. To sam i uradio, ali kako su vremena složena proizvodnja raste, ali povremeno i pada.

Upravo sada sam završio novi pogon za proizvodnju gljiva koji mi omogućava godišnju proizvodnju od 60 tona godišnje. No uz najbolju volju za sada ne mogu plasirati više od oko 30 tona. Nadam se da će ulaskom u EU situacija biti bolja pa će i proizvodnja porasti. Problem je što se sva sirovina za proizvodnju mora uvesti jer je u Hrvatskoj nema. Drugi je problem radna snaga koja nedostaje na ovim prostorima. Kako se rad odvija u tamnom prostoru uz posebne uvjete, rijetko se tko javljaju zainteresirani. No i taj ću problem riješiti i nadam se da će iz mog uzgajalište krenuti daleko veća količina prvoklasne gljive šampinjonke.

U ovom poslu najveća mi je pomoć obitelj, a posebno moja supruga koja mi je glavni oslonac", istakao je gospodin Čobanov.

Ovo obiteljsko gospodarstvo je doista osobito, jer uhvatiti se u koštac s proizvodnjom šampinjona koji zahtijevaju posebne uvjete, nije tako jednostavno. Visoke temperature tijekom cijele godine, a posebno ljeti kada se u hladu penje temperatura do 40 stupnjeva u hladu, nisu povoljni uvjeti za uzgoj gljive. Sve to nije spriječilo Jeru da se prihvati posla i danas se svrstava među vodeća obiteljska gospodarstva, proizvođače te veoma cijenjene vrste gljiva u Hrvatskoj. Od toga rada veoma dobro živi njegov a četveročlana obitelj a ostane ponešto da se spremi i za „crne dane“.

Autor: Tomislav Drezga