Tijekom godine se od jedne ovce s janjetom može dobiti do 1.000 kg stajskog gnojiva koji sadrži 300 kg organske tvari, 8,5 kg dušika, 2,5 kg fosfora, 3 kg kalcija i 6,7 kg kalija.
Ovčji stajnjak ima veliku ulogu u očuvanju plodnosti zemljišta. Kvalitetniji je od stajskog gnojiva drugih domaćih životinja jer ima manje vode, visok sadržaj ukupnog dušika, organske tvari i raznih minerala, posebno kalija. Smatra se da je najbogatiji hranjivim tvarima, a posebno je odličan od životinja na paši.
Tijekom godine se od jedne ovce s janjetom može dobiti do 1.000 kg stajnjaka koji sadrži 300 kg organske tvari, 8,5 kg dušika, 2,5 kg fosfora, 3 kg kalcija i 6,7 kg kalija.
Ovo gnojivo odgovara žitaricama, krmnim biljkama, mahunarkama, breskvi, trešnji, marelici, a od povrća najbolje je za rajčicu, krumpir, ciklu i luk.
Ne koristi se direktno u usjevima. Količina ne treba prelaziti 170 kg/ha ili 3 do maksimalno 5 kg/m2. Ne preporučuje se često unošenje u zemljište. Dovoljno je jednom u četiri godine. Svjež se primjenjuje poslije procesa fermentacije ili zrenja koji traje najmanje tri mjeseca. Poslije toga je pogodan za korištenje prije sjetve i to najmanje 15 dana ranije.
Kako bi ga koristili, potrebno ga je prvo preraditi. To možemo napraviti na tri načina: prirodnim "zrenjem", kompostiranjem i vermikulacijom.
Potrebno ga je skladišti u gomilama kojima se postepeno povećava visina. Takav način skladištenja umanjuje gubitak korisnih tvari. Gomile se prekrivaju ceradom. Prevrće se jednom do dva puta godišnje. Ako ga nećemo prevrtati, zrenje će trajati duže. Ako je suh i s mnogo slame, treba ga navlažiti vodom oko 10 l/m2 svakog tjedna. Ako je isušen, ubrzano gubi dušik.
Sam proces je pod utjecajem vanjske temperature i traje od tri do pet godina. Proces je jednostavan i ne zahtijeva velika ulaganja i rad. Glavni nedostatak je veliki gubitak dušika, a u dobivenom gnojivu ostaju sjeme korova, štetnici i neki uzročnici bolesti.
Za kompostiranje se stajnjak i druga organska tvar izmiješaju i smještaju u izoliranu jamu ili se gomila najlonskim folijama izolira s donje strane i prekrije. Kako bi se proces kompostiranja ubrzao, možemo kompostnu gomilu tretirati s bakterijskim pripravcima. Unutar gomile, temperatura može dosegnuti 70ºC pri čemu se uništavaju opasni organizmi. Razlaganje traje od 3 do 8 mjeseci i ovisi o vanjskoj temperaturi, bakterijskog pripravka i drugih faktora.
Za dobivanje humusa uz pomoć kalifornijskih glista koristi se zreli stajnjak. Treba biti star najmanje tri mjeseca. Tri su glavna faktora koja utječu na cijeli proces: temperatura u leglu, vlažnost i pH vrijednost. Temperatura u unutrašnjosti gomile ne smije prelaziti 25ºC.
Ovako dobiven humus se koristi za poboljšanje osiromašenog zemljišta organskim tvarima, poboljšava njegovu strukturu, djeluje pozitivno na rast i razvoj uzgajanih biljaka, uvećava prinos.
Možemo ga koristiti za malčiranje i pripremu supstrata za sjetvu i uzgoj presadnica povrća, cvijeća i drugog bilja.
Za pripremu ovog gnojiva u kantu se stavi 1kg ovčjeg zrelog stajnjaka i 3 do 5l vode. Otopina reagira s metalom i zato je bolje upotrijebiti plastičnu kantu. Sve se dobro izmiješa i ostavi tri do deset tjedana ovisno o vanjskoj temperaturi. Najbolje je postaviti na sunčano mjesto kako bi ubrzali proces fermentacije. Mogu se dodati i bakterijski pripravci koji će poboljšati ovaj proces.
Fermentirana otopina se razrjeđuje vodom prema potrebi. Na 1l dodaje se od 5 do 200l vode ovisno o namjeni. Dodaje se 100l vode kada želimo zalijevati biljke, a 200l za folijarno tretiranje. Između 100 i 150l vode dodaje se kod zalijevanja voćki. Kada se radi tretiranje biljaka, razrjeđuje se s više vode kako ne bi došlo do njihovog "spaljivanja".
Tagovi
Autorica
Josip Barić
prije 3 godine
Ako na 1m2 ide 3-5t, onda bi na 1ha išlo 30-50 tona.
Eva Mandarić
prije 3 godine
Stajnjak je odličan supstrat za tlo, a ovo za ovčji su odlične info :)