Konzervacijska obrada tla i ekološki pristup kao odgovor na klimatske izazove

Ekološka proizvodnja i konzervacijska obrada tla postali su temelj poljoprivredne prakse na sve više hrvatskih gospodarstava. Među pionirima ove tranzicije nalazi se i Stjepan Zorić, OPG Zorić Erdut, koji je još 2013. krenuo putem ekološke proizvodnje, nadahnut iskustvima kolega iz Austrije i Italije.

"Ekološka proizvodnja nije egzotika ni romantika, to je realan, održiv i profitabilan oblik poljoprivrede, pod uvjetom da se razumiju principi i koriste pravi alati“, ističe Zorić. Osim toga već nekoliko godina imaju dvije žetve što se financijski itekako isplatilo.

Konzervacijska obrada tla, ključ plodnosti

Konzervacijska obrada tla, koja podrazumijeva minimalno narušavanje tla i njegovo obogaćivanje prirodnim sredstvima, pokazala se presudnom za uspjeh u ekološkoj proizvodnji. Umjesto klasičnog oranja, koristi se plitka obrada do pet centimetara koja omogućava bolju biološku aktivnost tla, zadržavanje vlage i razvoj humusa.

Posebno važno je međuusijevanje proteinsko-travnih smjesa koje fiksiraju dušik iz zraka. Na taj način, prirodnim putem se smanjuje potreba za skupim organskim gnojivima, a ujedno se povećava prisutnost fosfora i kalija u tlu. "Smanjili smo potrebu za gnojivima za 30 do 50 posto, a neke kulture ih više ni ne trebaju", pojašnjava Stjepan Zorić.

Ekološki pristup podrazumijeva i odustajanje od kemijskih pesticida. Umjesto njih, koristi se čitav spektar prirodnih pripravaka na bazi koprive, nevena i buhača, kao i prirodnih minerala i metala. Iako biljke izgledaju nešto "prljavije", urod nije značajno ugrožen, a zdravstvena ispravnost hrane je neupitna.

Velik izazov predstavljaju korovi, no riješeni su uporabom mehaničkih rješenja poput međuredne kultivacije te štrigl strojeva (češljaste drljače) za ozime kulture poput pšenice i ječma. "Štriglom smo iznenađeni, ne samo da učinkovito uklanja korov, već prozračuje tlo i pozitivno djeluje na rast pšenice. U nekim slučajevima, prinosi su bili veći nego u konvencionalnoj proizvodnji", kaže naš sugovornik.

Klimatske promjene i važnost navodnjavanja

Suočeni s ekstremnim sušama i pomaknutim vegetacijskim ciklusima, navodnjavanje postaje nužna agrotehnička mjera."To više nije odgovor na klimatske promjene, to je osnovni preduvjet konkurentne proizvodnje“, upozorava Zorić.

Na površinama pod navodnjavanjem ostvaruju se znatno veći prinosi. Prošle godine, primjerice, suncokret posijan u postrnoj sjetvi dao je vrhunski urod upravo zato što je izbjegao sušni period i iskoristio kasne rujanske kiše. Suprotno tome, soja je u uvjetima visokih temperatura gubila cvjetove, a bez relativne vlage nije dolazilo ni do oplodnje kod kukuruza.

Korištenje mjera i potpora iz europskih fondova, sada i Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. pomoglo je prelasku na ekološki sustav. No Zorić naglašava da je ključ uspjeha u znanju, investicijama u mehanizaciju i dugoročnom planiranju. Smatra da bi država trebala više ulagati u sustave navodnjavanja, kako bi se omogućila šira proizvodnja kultura u kojima Hrvatska danas nije konkurentna.

Zaključuje optimistično: "Ekološka proizvodnja nije samo održiva, ona je i nužna zbog zdravlja tla, klimatskih uvjeta i zahtjeva tržišta. Uz prave mjere, znanje i tehnologiju ona postaje budućnost hrvatske poljoprivrede".

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.