Kako su ekološku proizvodnju uredili uspješni proizvođači?

Italija je, uz Francusku, Njemačku i Španjolsku, zemlja s najviše novih ekoloških proizvođača i najviše poljoprivrednog zemljišta koje je u sustavu takve proizvodnje. U ovim zemljama, nalazi se više od pola eko poljoprivrednog zemljišta u Europi.

Broj proizvođača ove hrane u Italiji, u prošloj godini, povećao se na 86.144 što je za 5,4 posto više u odnosu na 2020. Gledajući u hektarima, u sustav ove proizvodnje ušlo je novih 2.187 ha, a ukupno je 2,1 milijuna hektara ili 16,6 posto od ukupnog poljoprivrednog zemljišta u toj državi, u eko proizvodnji.

Najzastupljenije ratarske kulture

Za očekivati je da raste i tržište ekoloških proizvoda pa je vrijednost također povećana i u 2021. iznosila je 3,9 milijardi eura, što je za 1,9 posto više u odnosu na godinu ranije, odnosno, četiri posto od ukupnog tržišta hrane u Italiji.

"Što se tiče površina, ratarske kulture, maslina i vinova loza najviše su zastupljene. Čak 330.000 hektara žitarica, 246.504 hektara maslina i 117.378 hektara vinograda. Agrumi su manje zastupljeni, 36.000 hektara, a povrće je pod 65.000 hektara. Ostatak najviše otpada na pašnjake", kaže Samanta Rosi Belliere, stručnjakinja za eko proizvodnju i kontrolu.

I u stočarskoj proizvodnji bilježe se dobri rezultati pa se prodaja ekološki uzgojenih jaja posljednjih godina povećava prosječno za 14,5 posto, a pilećeg mesa za 13 posto. Najbrže raste prodaja goveđeg eko mesa, čak 66 posto na godišnjem nivou.

"Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Italije glavno je kontrolno tijelo zaduženo za sustav i provjeru ekološke proizvodnje u okviru kojeg je više tijela odgovornih za kontrolu kvalitete biljne i životinjske hrane i sprječavanje prevara od strane proizvođača i kontrolnih tijela. Odjeli za poljoprivredu u 20 regija i dvije provincije odgovorni su za provjeru ekološke proizvodnje na svojim područjima", navodi Rosi.

Visoke cijene certifikacije

Ipak, nije sve tako sjajno. Iako se povećava broj proizvođača dosta njih se prestaje baviti proizvodnjom najviše zbog visokih cijena certifikacije, administrativnih barijera i poteškoća da se uđe, prije svega, u velike tržne centre.

Aleksandar Bulović: Naučite proizvesti vlastitu hranu, jer "seljoberi će spasiti svijet"

Kontrolna tijela svake godine povećavaju broj inspekcija pa je, samo u prošloj godini, obavljeno 6.097 inspekcija. Ako se u hrani pronađu nedozvoljene aktivne supstance iznad limita od 0,01mg/kg proizvodi ne mogu biti certificirani i kontrolna tijela moraju istražiti proizvođača i utvrditi zašto je došlo do upotrebe nedozvoljenih tvari.

Ako je vrijednost ispod 0,01mg/kg, kontrolna tijela opet imaju obavezu ispitati je li prisustvo i tih manjih količina bilo tehnički neizbježno prilikom miješanja i obrade više proizvoda.