Kako kroz osam eko shema maksimizirati potpore u 2026. godini?

Poljoprivredna kampanja za 2026. godinu donosi značajne financijske prilike kroz sustav od osam dobrovoljnih eko shema koje služe kao nadoknada za dodatne troškove i gubitak prihoda.

Načelnica Sektora za izravna plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Zdenka Berak, istaknula je a radionici "Podnošenje Jedinstvenog zahtjeva temeljem Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu" da se za ove intervencije izdvaja čak 25% ukupne financijske omotnice za izravna plaćanja, čime one postaju ključan alat za povećanje dohotka gospodarstava.

Iako su iznosi planirani, važno je napomenuti da oni mogu varirati od 10% do 30%, ovisno o ukupnom broju prijavljenih hektara u sustavu.

Vodič kroz modele plaćanja

Darina Malekin, voditeljica Odjela za proizvodno nevezana plaćanja u Ministarstvu, detaljno je predstavila modele plaćanja koji poljoprivrednicima omogućuju značajnu zaradu po hektar.

"Za ratare je jedna od najatraktivnijih opcija konzervacijska poljoprivreda s potporom od 250 eura po hektaru, uz uvjete neprevrtanja tla i permanentnu pokrivenost od minimalno 70%. Ključno je ublažavanje uvjeta: ta se pokrivenost sada kontrolira isključivo u godini zahtjeva. Isti iznos od 250 EUR/ha predviđen je za primjenu ekoloških gnojiva u trajnim nasadima, uz potpunu zabranu sintetskih mineralnih gnojiva“, napomenila je Malekin.

U sektoru stočarstva, očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV) nudi regionalno podijeljene iznose 361 eura po hektaru za kontinentalnu nizinsku, 255 za brdsko-planinsku te 113 za mediteransku regiju.

Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima isplaćuje se u visini od 100% planiranog jediničnog iznosa, uz obvezu ispaše stokom u vlastitom posjedu.

"Za poboljšanje plodnosti tla i bioraznolikosti dostupna je opcija intenzivirane raznolikosti površina koja donosi 62 eura po hektaru za uzgoj od 2 do 4 različite kulture, uz poštivanje udjela glavnih usjeva. Za ekološki značajne površine gdje je predviđena osnovna potpora je 130 eura po hektaru, ali raste na 160 ako se 10% takvih površina uspostavi na oranicama“, dodala je Malekin.

Uporaba stajskog gnoja donosi potporu od 215 eura po hektaru, dok u područjima ranjivim na nitrate iznosi 169, a uzgoj leguminoza nudi 161 za konvencionalni uzgoj, 117 eura po hektaru uz stajski gnoj te 119 za ekološki uzgoj, uz dodatnih 93 ako se osigura pčelinja paša.

Evo kako ispuniti Jedinstveni zahtjev za potpore

Marijana Šešo iz APPRRR-a naglasila je potpunu digitalizaciju procesa kroz sustav Agronet.

"Planovi pašarenja više se ne šalju na papiru, već se izrađuju digitalno za svaku parcelu, uz pomoć novog kalkulatora koji automatski računa dane ispaše na temelju pašnog pritiska od 0,3 do 1,0 uvjetnog grla po hektaru. Za praćenje aktivnosti koristi se satelitski monitoring ("semafori"), a poljoprivrednicima se savjetuje aplikacija AgroGTF za slanje geotagiranih fotografija kao dokaza o sjetvi, berbi ili razini pokrivenosti tla“, objasnila je Šešo.

Pitanje izobrazbe

Što se tiče analiza tla za sheme gnojenja, priznaju se nalazi izdani nakon 1. siječnja 2023. godine. Poljoprivrednici s malim parcelama, manjima od hektara, štede jer mogu raditi samo jednu analizu na svakih deset takvih parcela.

Veće potpore, manje administracije, jača zaštita domaćih pasmina u hrvatskom stočarstvu

"Pitanje izobrazbe je strogo definirano: za pet shema (Raznolikost, Ekološki značajne površine, Leguminoze, Konzervacijska i TVPV) edukacija je obvezna u godini podnošenja zahtjeva. Za preostale tri sheme (pašnjaci, stajski gnoj i ekološka gnojiva) provode se individualna savjetovanja“, dodala je.

Zaključila je kako se sve eko sheme mogu međusobno kombinirati, kao i s IAKS mjerama ruralnog razvoja, što omogućuje značajno kumuliranje potpora po istoj jedinici površine, sukladno službenim tablicama.