Jedina eko farma na Lošinju u neizvjesnosti: Strahuju od proširenja zračne luke

Prije petnaest godina Talijani Giovanna Parolin i Daniele Roccoberton zamijenili su rodni Treviso farmom na Lošinju, u blizini mjesta Ćunski, a danas jedino oni prodaju organski uzgojeno voće i povrće na tom otoku. Mještani ili imaju svoj vrtove ili kupuju u dućanima, a ekološki proizvođač OPG Kurila krajem prošle godine zatvorio je svoja vrata. Kako su nam rekli, jedino su ljeti imali dovoljno kupaca, a ostatak godine im se nije isplatilo poslovati.

LosinBio, farma Giovanne i Danielea otvorena je jedanaest mjeseci u godini i kažu kako uvijek imaju kupaca, a surađuju i s ugostiteljima. Svoje proizvode i prerađevine prodaju i u Italiji.

"Uzgajamo na biodinamički način, kompostiramo, skupljamo kišnicu, koristimo prirodnu zaštitu od bure. Nekad nam zečevi pojedu, nekad ptice, ljeti se borimo s vrućinama, ali ne odustajemo jer znamo da je ovo jedini način", priča nam Giovanna.

Kad smo bili kod njih u siječnju baš su iskapali stara stabla breskvi koje već neko vrijeme daju premalo plodova, kako bi posadili masline i smokve. Cilj je stvoriti šumu hrane, a u uzgoju slijede filozofiju francuskog agronoma Michela Barbouda prema kojoj postupno stvaraju kvalitetno tlo poput onog šumskog. Sudeći po izgledu povrća, u tome su očito uspješni.

Volonteri iz cijelog svijeta dolaze pomagati na farmi

"Drvo i lišće u spremnicima inokuliramo maceriranim biljem bogatim enzimima i kvascima na bazi brašna. To stvara mikroorganizme i gljive koji izvlače toksine iz drva i nastaje fermentacija i zapravo savršen supstrat za uzgoj. Biljke su tako snažnije i intenzivnijeg okusa", objašnjava Giovanna.

Farma je dio slow food, ali i WWOOF mreže pomoću koje i nalaze volontere koji im pomažu na farmi. WWOF, skraćenica od World Wide Opportunities on Organic Farms je mreža organizacija koja omogućava ljubiteljima organskog uzgoja da najmanje tri tjedna provedu na nekoj farmi. Ondje imaju smještaj i hranu, a u zamjenu pomažu u radu. Ljeti tako na farmu Giovanne i Danielea dolaze ljudi iz cijelog svijeta i uče o ekološkom uzgoju.

"Mi inače sve radimo sami, Daniele upravlja traktorom, sami smo uveli navodnjavanje. A veći dio godine imamo otvoreni štand na kojem ljudi mogu kupiti od nas povrće i voće", priča nesuđena arhitektica Giovanna. Na farmi organizira i radionice makrobiotičke prehrane, a prije par godina su sa zajednicom Talijana doveli u Hrvatsku i Michela Barbouda.

Odustali su od nalaženja ljudi u svojoj sredini koji bi im pomagali, jer je jednostavnije objasniti filozofiju takvog življenja onima koji su već na tom putu. Dok šećemo vrtovima u kojima trenutno najviše rastu kupusnjače, mrkve i cvjetače, oko nas trče psi koje su udomili. Neki su rođeni slijepi, a neke su samo spasili od lutanja.

Godišnji odmor uzimaju samo nekoliko tjedana u siječnju i iako sami brinu o čak dva hektara zemljišta, čine se sretnima. "Živimo u prirodi i hranimo se zdravo", komentira Talijanka s Lošinja.

Proširenje zračne luke

Jedina briga joj je hoće li se ostvariti planovi proširenja zračne luke Mali Lošinj. Najplodnije tlo na otoku upravo je u njezinoj blizini, a vlast namjerava proširiti pristupnu cestu i u prvotnim planovima to je uključivalo Losinbio. Pravna borba dvoje Talijana protiv zračne luke i Grada Malog Lošinja traje od 2016. godine.

"Promijenili smo sigurno pet odvjetnika. Vlast bi trebala za to proširenje iskoristiti državno zemljište koje ionako stoji neiskorišteno, a ne jedinu ekološku farmu na otoku koja proizvodi hranu i brine se o tlu i prirodi", ogorčeno će Giovanna.
Upit smo slali gradonačelnici Malog Lošinja i dobili odgovor koji bi trebao umiriti Talijane.

Ističu kako u vlasničkoj strukturi Zračnog pristaništa Grad Mali Lošinj sudjeluje s manjinskim udjelom. Prema informacijama s kojima raspolažu, tvrde kako je Zračno pristanište d.o.o. ponudilo rješenje i to na način da iz obuhvata svojeg projekta rekonstrukcije pristaništa, za koji je društvo ishodilo pravomoćnu lokacijsku i građevinsku dozvolu, isključi čestice u vlasništvu društva Losinbio d.o.o. kroz odgovarajuću izmjenu projekta i građevinske dozvole, a o čemu je potpisan i poseban sporazum s vlasnicima.

Potrebna je izmjena lokacijske dozvole

Pojašnjavaju kako je u međuvremenu, na temelju konzultacija s nadležnim tijelima, utvrđeno da je za navedene izmjene potrebno prethodno provesti i proceduru izmjena lokacijske dozvole, a što značajno komplicira čitavu stvar s obzirom da je temeljem pravomoćne lokacijske dozvole u tijeku postupak izvlaštenja. Podsjećaju i na to da se radi o projektu koji se nalazi na listi strateških projekata države. "U svakom slučaju, stav društva Zračno pristanište je da se na području predmetnih nekretnina neće vršiti gradnja i da se tijekom daljnjeg razvoja projekta pronađe odgovarajuće rješenje kroz procedure koje će se još odrađivati", tvrde u dopisu.

Isto tako, napominju kako Grad Mali Lošinj nije u pravnom sporu s navedenim OPG-om, već upravo suprotno. "Svjesni smo koliko su lokalni OPG-ovi i ekološka poljoprivreda važni za očuvanje identiteta otoka, kvalitetu života i održivi razvoj zajednice. U otočnim uvjetima, gdje je poljoprivredna proizvodnja posebno osjetljiva, svaki OPG ima dodatnu vrijednost", ističu zaključivši kako će u okviru svojih ovlasti nastaviti pratiti razvoj situacije, poticati dijalog između uključenih strana te, uz postojeće poticaje i mjere pomoći poljoprivrednicima, pružati podršku lokalnim proizvođačima s ciljem očuvanja poljoprivredne proizvodnje i znanja koje oni nose.