Pretraga tekstova
Broj subjekata u ekološkom vinogradarstvu se unatrag šest godina gotovo udvostručio. Dr.sc. Silvio Šimon iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pojasnio je što ih očekuje u novom programskom razdoblju.
"U ekološkom vinogradarstvu Hrvatska je lani imala 6.402 subjekta od čega su 6.024 proizvođača i 378 prerađivača", osvrnuo se na podatke Ministarstva poljoprivrede dr.sc. Silvio Šimon iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede na ovogodišnjoj Sabatini.
Njihov broj se unatrag šest godina gotovo udvostručio. Naime, 2015. ih je bilo 3.381, a broj proizvođača koji se bave takvim načinom proizvodnje kontinuirano raste, vidljivo je iz predstavljenih podataka.
Osvrnuo se i na procjenu Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV) prema kojoj je na razini Svijeta 6,2 posto vinograda ekološko, odnosno 454 tisuća hektara.
Globalno se također bilježi trend rasta. Naime, 2005. je bilo 100 tisuća hektara u ekološkom uzgoju, a 2019. čak 450 tisuća. Dakle, u 15 godina površine su se povećale za čak četiri puta.
U proizvodnji prednjače Španjolska, Francuska i Italija.
"Zanimljivo jest kako se i Hrvatska sa svojom, relativno malom proizvodnjom našla među 10 zemalja s najvećim udjelom ekoloških vinograda u svijetu", istaknuo je dr.sc. Šimon.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2013. je takvih površina bilo ukupno 791 hektar, a 2016. je dosegnut vrhunac s 1.119 ha. Od tada su u blagom padu, a prema posljednjim podacima za 2021. ukupno ih je 1.102.
Proizvodnja ekološkog grožđa oscilira. "Još 2013. godine je zabilježeno 795 tona, a vrhunac je postignut 2018. kada je proizvedeno 5.617 t. Dok je lani je ta brojka iznosila 3.690 t", stoji u podacima DZS-a.
Svi koji žele ući u sustav eko proizvodnje trebaju znati da su dužni svake godine tijekom obveznog petogodišnjeg razdoblja završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje te sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje šest sati.
"Novost je da su korisnici koji prelaze na eko uzgoj obavezni koristiti dodatnih četiri do šest sati individualnog savjetovanja", istaknuo je dr.sc. Šimon u Vodicama.
Osim toga, niz je obveza poput vođenja evidencije o provedenim aktivnostima, korištenju gnojiva i zaštitnih sredstva odobrenih za takav vid proizvodnje.
"U ovom programskom razdoblju izmijenjeni su iznosi potpora, a tipovi operacija su postali intervencije", pojasnio je. Također, izjednačene su one za prijelazni period na ekološki uzgoj s njegovim održavanjem. "Tako je za intervenciju 70.04.03. odnosno prijelaz na ekološki uzgoj za prvih 10 hektara potpora 754 eura po hektaru. Isto toliko iznosi i za 70.04.09. odnosno održavanje ekološkog uzgoja za prvih 5 hektara", objašnjava.
IAKS mjere i eko sheme - koji iznosi potpora su planirani u Strateškom planu ZPP-a?
Vinogradarima je omogućena i dodatna potpora za troškove certificiranja od 60 eura/ha i to kod obje spomenute intervencije. "Moguće je ostvariti i dodatnu potporu od 293 eura po hektaru i to za korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki, zatim 359,73 eura za metode konfuzije štetnike, 0,74 eura po metru suhozida ili 0,36 eura po metru živice", pojasnio je zaključivši da je dodatnu potporu moguće ostvariti samo za jednu kombinaciju.
Tagovi
Ekološko vinogradarstvo Silvio Šimon Potpore Obveze korisnika Površine
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx