Pretraga tekstova
Dječja hrana Hipp i tofu sir od račinovačkih proizvoda
OPG Andrije Kovačića od poljoprivrede može dobro zaraditi, pristojno živjeti, ali i unapređivati i proširivati proizvodnju. Jedan je od ekoproizvođača u Vukovarskoj županiji i među vodećima u Hrvatskoj.
S obitelji obrađuje 55 hektara soje, pšenice i zobi, a proizvodi i jabuke i šljive. Očekuje odličan urod, sve ukazuje da će količina i kvaliteta voća, posebice jabuka, nadmašiti očekivanja. Zasijao je i lubenice, i vjeruje da će s njima napraviti dobar posao. Nije zanemario ni povrtlarstvo te proizvodi i manje količine kukuruza šećerca, mrkve i krumpira.
Certifikat za ekoproizvodnju ima devet godina, četiri i europski, čime je otvorio vrata europskog tržišta. Kvalitetu njegovih proizvoda prepoznao je poznati njemački proizvođač dječje hrane Hipp, kojemu je kooperant.
- Vrlo sam zadovoljan suradnjom jer su vrlo korektni, podmiruju sve obveze. Držim se dogovorenog jer želim zadržati kupca, i nadam se proširenju suradnje. Najveći problem mi je skladišni kapacitet, jer postojeći ne zadovoljavaju sve potrebe, no, uvjeren sam da ću u dogledno vrijeme riješiti i taj problem, kaže Kovačić koji rješenje vidi u zaživljavanju poduzetničke zone u općini Drenovci.
Najveći dio površina, čak 30 hektara, nalazi se pod sojom, a sav urod završit će u zagrebačkom Soja Labosu za tofu sir. Šljive i jabuke otkupit će mu zagrebačka Biovega, tako da s plasmanom proizvoda nema problema.
- Prezadovoljan sam i preporučujem svima da se s konvencionalne preorijentiraju na ekološku proizvodnju. Moja iskustva su vrlo pozitivna, i sigurno neće požaliti ako budu radili onako kako treba, jer u tome je budućnost. Isplati se, no priznajem da treba puno rada i truda.
Ekoproizvođače država stimulira s većim poticajima, a i ekoproizvodi skuplji su od 30 do 50 posto, savjetuje Kovačić, ustvrdivši da poljoprivrednici ipak neopravdano zaziru od ekoproizvodnje i da je malo tko zainteresiran za promjene.
Autor: Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.