Ekološka tržnica na zagrebačkom Jarunu ulazi u svoju drugu zimu

Tržnice su oduvijek živa mjesta, glasna, kaotična, ali jedan dan u tjednu, točnije četvrtkom iza 16 sati na zagrebačkoj tržnici Jarun kao da se događa neko mirno, gotovo tiho okupljanje gdje se sve odvija bez cjenkanja i kroz neki prešutni dogovor. U ovih godinu i pol koliko ondje djeluje, Eko plac Zagreb može se pohvaliti stalnim kupcima koji dolaze u potrazi za hranom uzgojenom na ekološki način. Ponuda je raznovrsna, ali nedostaje ono što obično zaokružuje priču o tržnici, ekološko meso i mliječni proizvodi.

"Bila nam je prošla zima dosta teška, tek je krenulo, ljudi se još nisu navikli, bilo je i manje povrća. Ali ova zima je puno bolja. Pokrenuli smo i društvene mreže, pa tamo najavimo što je u ponudi“, priča nam Mateja Novak, vlasnica najvećeg zagrebačkog ekološkog OPG-a.

Unatoč tome što je ekološki uzgoj zahtjevniji, podložan čestim kontrolama i redovito s manje prinosa od onog konvencionalnog, svi proizvođači s kojima smo razgovarali nemaju namjeru od njega odustati. Nismo mi od jučer, kažu, jer za njih nisu problem ni kontrole ni koraci koji se moraju napraviti kako bi se dobio certifikat, najveći je problem kako se istaknuti. Zato su sretni što imaju jedno mjesto posvećeno samo ekološkom uzgoju. Ovu ekološku tržnicu pokrenuo je Grad Zagreb uz podršku Zagrebačke županije i Tržnica Zagreb.

"Ljudi ne znaju da su naše koke vani cijeli dan, jedino po noći ulaze u kokošinjac radi sigurnosti. Jedu ekološku hranu koju sami uzgajamo za njih, cijepimo ih jer to propisi zahtijevaju. Moramo i na jaja stavljati žig iako nam neki kupci onda komentiraju kako to nisu domaća jaja kad imaju žig“, objašnjava nam Ljiljana Srbljanin iz Sunje.

Cijena ne igra ulogu

Iako su cijene nekih proizvoda na Eko placu i 20, 30 posto više od cijena proizvoda na tržnici u jutarnjim satima, kupcima to, čini se, nije problem.

"Biram organski, da nije prskano, da je zdravo, pazim što unosim u svoj organizam i u organizam djeteta, spremna sam izdvojiti više, na tom ne štedim i tu nema kompromisa“, rekla nam je jedna posjetiteljica s djetetom u kolicima.

"Znate da mi se sviđa kad čistim salatu i kad nađem puža jer mi je to znak da nisu okolo bacali otrove. Skuplje je, ali opet je jeftinije nego u nekim dućanima s ekološkom hranom“, spomenula je Marija Matasić koja je kupnju salate vikendom na klasičnoj tržnici zamijenila kupnjom na eko tržnici. Kupci ovdje ne zaziru od sitnih jabuka s rupicama ili od blatnjavih mrkvi, važan im je okus i provjereno porijeko. Pritom mogu i saznati da mrkve dulje traju kad po sebi imaju tlo.

"Inače kupujem preko online platformi ekološke proizvode, ali volim i doći i vidjeti uživo, a i tu je izbor veći na jednom mjestu. Nikad ne idem ciljano po nešto, sad sam uzeo sok i pirovo brašno“, doznali smo od mladog oca koji je biciklom prolazio među štandovima sa kćerkom u sjedalici.

Pirovo brašno, ali i razne proizvode od žitarica na plac donosi Žitoprodukt iz Garešnice koji stalno proširuje ponudu. Sajmovi i ovakve tržnice glavna su mjesta za vidljivost branda kaže nam Slavimir Brkić dok smješta na klupu kekse, grisine, brašna...

Popis ekoloških proizvođača

Uz to što se na svakom štandu ističu eko oznake kupci mogu i dodatno provjeriti svakog izlagača ulaskom u sustav na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i ribarstva. Ondje se nalazi popis svih ekološkh proizvođača u Europskoj uniji. "Od ove godine se na certifikatu nalaze i količine proizvoda, tako da ako nekome piše da proizvede 100 kilograma jabuka u godini, a na placu svaki dan prodaje 200, onda je tu nešto sumnjivo“, objašnjava Mateja Novak.

Neki prodavači poput maslinara s Brača ne dolaze svaki četvrtak, ali zato je tu profil na kojem kupac može saznati što je u ponudi. Eko plac će ponuditi svoje povrće, voće i prerađevine u ovoj godini još 18.12. od 16 do 19 sati, no već je početkom 2027. opet tu za kupce.