Eko proizvođačima prijeti karcinogeni otpad?!

Poljoprivrednici Ravnih kotara, u velikom broju odazvali su se prosvjedu protiv takozvanog crnog brda u Biljanima Donjim i odabrane lokacije za županijski centar za gospodarenje otpadom, koji je organizirala Udruga Eko Ravni kotari. Simboličnim otvaranjem "nacionalnog parka" Crno brdo, prosvjednici su na ironičan način pokazali što misle o postupcima i odnosima državne, regionalne i lokalne vlasti prema njima.

Naime, godinama praktično ne rješavaju goruće probleme za zdravlje ljudi i opstanak poljoprivrede. U Eko Ravnim kotarima najavljuju kako će za dva tjedna organizirati novi prosvjed, a spremni su i na građanski neposluh sve dok se ne riješe ova dva goruća ekološka pitanja Zadarske županije.

Ugroženi eko proizvođači Nadinskog kraja

Predsjednik Udruge Eko Ravni kotari Zdravko Belušić još jednom je stavio naglasak na opasnost koja cijelim Ravnim kotarima i Zadru prijeti od crnog brda, a na koju su ukazale nezavisne analize provedene u Hrvatskoj i Njemačkoj. Riječ je o materijalu dovezenom u Zadarsku županiju iz šibenske tvornice TEF tijekom njene sanacije.

Crno brdo se nalazi odmah uz poznate Nadinske vinograde. Nadin je selo s velikim brojem registriranih eko proizvođača vina i maslinovog ulja koji su prvi upozoravali na opasnost koja prijeti okolnom stanovništvu i višegodišnjim nasadima. Do Nadina se nalazi Škabrnja čiji stanovnici su poznati po proizvodnji višnje maraške. U blizini crnog brda i buduće lokacije centra za gospodarenje otpadom nalazi se Baštica, lokacija površine 320 hektara visoko vrijednog poljoprivrednog zemljišta. Radi se o nekadašnjim površinama Poljoprivrednog kombinata Zadar koje su danas preuzeli u zakup poljoprivrednici. Uložena su velika sredstva, kako samih poljoprivrednika tako i države koja je poticala podizanje trajnih nasada i izgradila sustav za navodnjavanje.

Sada je budućnost cijelog projekta pod upitnikom. "Crno brdo je karcinogeno. To nije građevinski otpad kako se javnosti želi prezentirati, nego karcinogeni. U njemu ima karcinogenih i vrlo karcinogenih spojeva koji ne smiju biti u otvorenoj prirodi. Prema našim informacijama, u Biljanima je deponirano 180.000 tona otpada. Ugroženo je zdravlje okolnog stanovništva i budućnost poljoprivrede koja je praktično jedina gospodarska grana koja je preostala u ovom kraju", rekao je Belušić.

180.000 tona kancerogenog otpada ugrožava budućnost poljoprivrede u Ravnim kotarima

Na apsurde vezano uz lokaciju županijskog centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim upozorila je Tatjana Jug iz Škabrnje. "Oni žele smjestiti centar u srce Ravnih kotara. Normativa Europske unije kaže da takvi centri od prvih kuća moraju biti odmaknuti barem 10 kilometara, a ovdje se to mjeri samo u metrima. Europa mora za ovu svinjariju čuti, ovo ovdje je organizirana mafija", rekla je Tatjana Jug.

U Ministarstvu okoliša kažu kako analize koje su oni naručili u ovlaštenim laboratorijima pokazuju kako materijal deponiran u Biljanima nije opasan. Što se tiče lokacije centra za gospodarenje otpadom, kažu kako njena eventualna promjena nije prihvatljiva jer bi to dovelo u pitanje izvršenje roka o uspostavi sustava centara za gospodarenje otpada do 2018. godine. Poljoprivrednici Ravnih kotara ne žele ni čuti za takva objašnjena jer oni više od dvije godine upozoravaju na činjenicu da je lokacija problematična. Njihove riječi nisu se slušale, a pojedini državni činovnici zatvarali su oči od očiglednog stanja na terenu tvrdeći kako se u blizini odabrane lokacije ne nalaze značajni poljoprivredni kompleksi.