Dvije ljubavi u jednom OPG-u: Ana i Nikola Bodiš - simbioza pčela i maslina te zlatna ekološka ulja

Ana i Nikola Bodiš 20-ak godina bave se pčelarstvom i maslinarstvom u južnoj Istri te nižu priznanja. Nedavno su tako osvojili zlatnu medalju za ekološko maslinovo ulje u Amsterdamu IOOC 2025 (Amsterdam International Olive Oil Competition) a prije toga u Berlinu GOOA 2025 (Global Olive Oil Awards) i Parizu. Visoke bodove (91 bod) osvojili su i na prestižnom međunarodnom natjecanju Flos Olei. Inače, redovno svoje uzorke ulja šalju u New York gdje također uvijek budu u zlatnim kategorijama, ali ove godine su ga preskočili zbog visoke kotizacije.

Nikola Bodiš potječe iz obitelji koja se generacijama profesionalno bavila pčelarstvom. Naprije u Slavoniji, a kasnije u Istri. "Oduvijek su me privlačile biljke, a pogotovo maslina koja je otporna i posebna. Iako sam studirao arheologiju i povijest, ljubav prema pčelama i maslinama je prevagnula jer, više volim žive stvari koje se mijenjaju, i od kojih uvijek mogu nešto novoga naučiti", priča nam rođeni Puljanin u njihovom najmlađem masliniku u Pomeru.

Arheologija i povijest, dodaje, postali su mu hobi o kojima voli iskomunicirati s prijateljima i znalcima.

Supruga Ana, otkrivaju, je iz Novske te je zbog ljubavi uredski posao zamijenila poljoprivrednim i preselila 2005. u Pulu. Već sljedeće godine zasadili su prvih 250 stabala maslina na svojoj zemlji u Šišanu. Ostala zemljišta zakupili su od države, a njihov OPG Bodiš danas ponosno otvara vrata maslinicima koji se nalaze na četiri lokacije s ukupno 4.500 maslina na 14 hektara.

U poslu im pomaže Nikolina mlađa sestra Maja, po struci fizioterapeutkinja koja obožava rezidbu maslina i sav posao oko uzgoja, ali je preuzela i posao oko prodaje proizvoda meda i ulja na pulskoj tržnici.

Tradicija se nastavlja

Uskaču i trojica sinova, sedamnaestogodišnji blizanci u seljenju pčela i radom u maslinicima, a dvanaestogodišnjak brine o svoje dvije košnice sa pčelama.

"Za sada pomažu, ali ne treba djecu treba forsirati i nametati im buduća zanimanja", smatraju roditelji čiji je OPG od 2012. godine registriran kao ekološki proizvođač maslinovog ulja.

Nikola je, kaže, oduvijek bio fasciniran japanskim poljodjelcem i filozofom Fukuokom te harmoniji a prirodom pa su i njegovi prvi vrtovi bili permakulturni s puno malča. Na njega je utjecao i Nenad Kuftić, nekadašnji predsjednik Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača.

"Fora mi je taj suživot biljaka i kukaca", opušteno će. Pčele su preko zime u maslinicima. Zna se dogoditi da se u jednom trenutku razmnože ose koje se pak hrane otpadom iz košnica, mrtvim pčelama. A kada se pčele presele te ose potamane kukce štetnike iz maslinika kao što su maslinova muha i svrdlaš, a po novome, azijska stjenica. Štete od kukaca pak pripisuje vremenskim neprilikama, a to su dugotrajne velike suše i kasnije prekomjerna kiša što biljke stresira i oslabljuje. Inače, kreću u ranu berbu polovicom listopada pa izbjegnu navalu štetnika u većem broju.

Masline obrađuju mehanički, isključivo po ekološkim standardima. Obzirom da je svaki teren posebna mikroklima, njihove masline daju Vernale i Magran - dvije vrste ulja, dva gušta s dva lokaliteta.

Ulja su kupaž sorti: leccino i pendolino poznate kao izdržljive masline u ekološkoj proizvodnji što se tiče štetnika i gljivičnih oboljenja te prilagođena istarskom priobalnom području te rosignola kao autohtona sorta.

"Ljudi često maštaju o poljoprivredi kao nečem romantičnom, uz cvrkut ptičica i zelenila, a u stvari se 80% vremena svede na popravak mehanizacije, mijenjanje batova na malčeru, podmazivanja", kazuje Nikola iz iskustva te dodaje kako njemu ne treba nikakva posebna digitalizacija kao što je, npr. dron za špricanje. Ako bi imao softver za praćenje trebao bi te podatke netko unositi, a njegov mobitel je već sada sav popucan, zalijepljen propolisom, tako da bi mu to stvaralo samo više posla.

"Treba mi jednostavno ispravan traktor", ističe.

Ono što je Ana naučila radom u poljoprivredi je da ne treba previše planirati jer štogod isplanira, ili joj vrijeme ne da da nešto odradi ili se nešto pokvari pa čeka popravak. Priznaje kako su joj najljepša jutra; na putu do maslinika prošeta srna, maslinikom pretrčavaju zečevi, a jastreb od gore vreba za miševima.

Pčele u maslinicima od rujna do svibnja

Priču smo vratili na početak, na prvu Nikolinu ljubav - pčele. Profesionalno se počeo baviti pčelarstvom krajem 1999. godine. Sada imaju 240 pčelinjih zajednica. Još je njegov pradjed bio pčelar i ta vezanost ostalje neprekidiva.

Pčele su za njega najposebnija bića, od mirisa košnice, zujanja i komunikacije koju s njima ostvaruje. Znaju se i naljutiti primjerice kada ih paša iziritira, primjerice koleža ili erike, odnosno vrijesa - dodaju. Budući da je to prva paša u godini kada kolež cvate rano u proljeće, ostavljaju ga u košnicama zajedno s bagremom kao jedinstveni spoj okusa koji je karakterističan za Bodiš med.

"Na paši bagrema pčele su mirne. Činjenica je kako je med od bagrema blagog okusa i mirisa. Vrlo sporo kristalizira i ima najniži glikemijski indeks. Obzirom da je vrlo lagan i najlakše probavljiv med, odličan je izbor za malu djecu", preporučuje Ana. Taj se med koristi kod smirivanja živčanog sustava, smanjenja stresa, pomaže kod nesanice, nervoze i napetosti.

Inače, pčele su u maslinicima od 1. rujna do svibnja sljedeće godine, kako kažu, u zimovnicima gdje provode zimu. Nakon pregleda i ispaše bagrema na Barbanštini ili Pazinštini, ponovno se vraćaju na jug Istre kada počinje cvasti drača koja daje jako puno peludi što je pčelama važno jer ih nakon toga sele u Gorski kotar gdje ga ima manje. Tako si pčele uskladište dovoljno peluda do kraja ljeta.

Posljednih pet godina otkriće im je bršljan. Zbog njega su promijenili i vrstu košnice te cijelu tehnologiju pčelarenja kako bi uspjeli bršljanov med vrcat kompletno zaklopljen jer su tada i temperature zraka niže pa se med brzo kristalizira. To se vrijeme poklapa s početkom berbe maslina.

Probavajući razne vrste meda, Nikola kaže kako se svaki put osjeća kao da negdje putuje, kao da dobije sliku kretanja pčela i biljaka koje ih okružuju. Prisjetio se jedne prilike kada je s ocem bio u Karlovcu kod jednog uzgajivača matica i probavši med koji su te godine vrcali, taj trenutak ga je vratio u rano djetinjstvo i med od gloga koji je njegov djed tada imao.

"Pčele se ne može industrijalizirati kao masline. One ti ne dozvoljavaju da ih budiš u 5 ujutro da bi pregledavao košnice, one se orijentiraju i ovise o suncu gdje ostaju vani do popodneva. Kasnije počinju biti nervozne. A s maslinama je drugačije, možeš ustati rano ujutro, prekontrolirati ih i na kraju krajeva, netko ti može doći pomoći, dok kod pčela baš i nije tako jer ako nekoga pitaš za pomoć oko njih, samo će te blijedo gledati", u smijehu će Ana i Nikola.

Reagiraju na klimatske promjene - nervoznije su

Kažu, u nekim slučajevima pčelama paše toplija klima jer imaju veći postotak prezimljavanja. "Dobili smo kasnu jesensku pašu kao što je bršljan, a s druge strane suludo proljeće kao ove godine gdje su pojedini pčelari imali velike zimske gubitke. Drugima su preživjele do proljeća da bi zatim stradale od lošeg vremena i gladi", opisuje rizike s kojim se susreću.

Znaju se događati i smjene matica bez nekog razloga unutar košnica pa više takvih stresova manifestira se na cijeli pčelinjak. U takvim situacijama su stalno na oprezu i moraju biti spremni na promjene. Ako i kada imaju gubitke, važno je naučiti nešto od toga i shvatiti zašto se to događa, savjetuju.

Nikola je mišljenja kako nikada nije kasno početi baviti se pčelarstvom, ali mora se shvatiti kao posao, biti redovan i odgovoran. U inozemstvu se primjerice puno žena bavi pčelarstvom, što kod nas nije tako čest slučaj. Ima slučajeva kada ljudi pčelarstvu pristupaju olako, ne brinu se na adekvatan način o pčelama pa se one namnože parazita i kada uginu nakon godinu, dvije, pobiju se u okolici svi pčelinjaci, uključujući i divlji. Kada košnica u prirodi oslabi, pčele iz okolice jednostavno krenu u "pljačku" zbog hrane i ostalih resursa te automatski sebi dovedu sve nametnike iz zaražene košnice. "To je nametnička bomba koju pčele ne mogu izdržati i taj lanac zaraze se širi", pojašnjava.

Simbioza maslina i pčela

Pčele imaju velik broj generacija godišnje. Jedinka u špici sezone živi otprilike 4 tjedna što stvara veliku količinu biološkog materijala koji bude izbačen u prirodu. Njihov izmet u vrijeme paše također može biti svojevrstan ozbiljan dio gnojidbe maslina.

Zbog prirode posla Bodiši često kontaktiraju s Nijemcima i Nizozemcima koji su oduševljeni bioraznolikošću Istre, pogotovo solitarnim pčelama i ostalim kukcima. Vjerojatno su to ljudi koji žive u gradovima i nemaju prilike doživjeti bogatstvo prirode na jednom mjestu. "Mi to još uvijek možemo, živimo u gradu, a radimo na zemlji", ističu. Nikada ne bi radili ništa drugo od ovog što već rade. Pčelarstvo i maslinarstvo će zauvijek ostati njihova ljubav. A kada radiš s ljubavlju, sve je puno lakše i rezultati uloženog truda vidljivi.

Za kraj preporučuju kako valja skladištiti i čuvati ulja na tamnom mjestu na temperaturi 14 - 18 stupnjeva. Zbog toga OPG Bodiš svoja ulja pakiraju u tamne boce, a prodaju na Solidarnoj ekološkoj tržnici i pulskoj tržnici. Narudžbe za svoje proizvode zaprimaju i preko web shopa: opg-bodis.hr