Denis Rubić: Šporke ruke znak su čistog novca

U srcu omiške zagore višnja maraska uzgajala se stoljećima i prodavala diljem Europe. Zbog specifičnosti mediteranske klime i tla u Dalmaciji ta autohtona hrvatska sorta višnje davala je plod najbolje kakvoće.

Tijekom 500 godina naši su stari uložili veliki trud u podizanje nasada i uzgoj maraske, a razvoj ove voćne kulture potaknuli su dominikanci koji su u 16. stoljeću počeli proizvoditi liker od maraske. Kasnije je Maraschino postao jedan od najtraženijih likera diljem svijeta.

Zato je teško danas shvatiti da se domaći uzgajivači maraske mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Najveći ekološki nasad ove kraljice višanja, kako joj tepaju, nalazi se u selu Katuni u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Nasad je nastao u ekstremnim uvjetima, na suhom krškom tlu koje se opire kombinaciji mediteranske i kontinentalne klime. Nalazi se nekoliko kilometara od obale, iza Biokova i prelijepog kanjona Cetine.

Riječ je o 40-tak hektara voćnjaka, čija se najviša točka nalazi na 400 metara s položajem prema jugu. Ovom "zemljom maraske" koju grije 2.500 sati sunca godišnje, upravlja Denis Rubić, povratnik iz Njemačke.

Kao dijete je dolazio u Katune preko ljeta i pomagao djedu koji je uzgajao marasku, kao uostalom i ostatak sela. Kad je odrastao i odlučio vratiti se u domovinu, naumio je da toj kulturi s tradicijom dužom od pet stoljeća, da, kako kaže, još minimalno pet.

"To je bio glavni razlog da na ovom škrtom krškom tlu stvorimo nešto što će ostati kad mi odemo s ovog svijeta. Ovdje je netaknuta priroda koju smo htjeli zadržati i oplemeniti. To je bio jedan od razloga zašto smo ušli u ekološku proizvodnju, jer prvo ja želim znati što jedem, a onda zdravu hranu i prodavati", rekao nam je ističući da je potražnja za eko proizvodima stalno u porastu "tu smo vidjeli našu šansu, uz to što nam je to neka životna filozofija".

U podizanju nasada i razvoju poslovanja puno su mu pomogli fondovi Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.

Japanski ambasador otvorio novi nasad

Denis Rubić (53) je vrlo spretan poduzetnik. Osim poljoprivredne tvrtke Terra Marascae d.o.o., vlasnik je i tvrtke Dalmaconsult d.o.o. koja se bavi savjetovanjem i pripremom projekata iz domene ruralnog razvoja.

Prvi je nasad višnje podigao uz pomoć pretpristupnog programa IPARD, a nakon toga je nastavio niz EU sufinanciranja projektata za unapređenje vlastite proizvodnje. Koristio je sredstva mjere 4.1.1. za ulaganja u primarnu proizvodnju, a nakon toga i 6.4.1. za nepoljoprivredne aktivnosti na gospodarstvu, te izravnu prodaju.

"Odradili smo veliki broj projekata za poljoprivrednike iz Dalmacije i mogu reći da sam idealni primjer i svjedok da bi bez potpore EU bilo izuzetno teško realizirati ulaganja, jer banke baš nisu bile 'user friendly' kako se kaže, nego smo tražili alternativne načine financiranja, a svakako i potporu iz EU koja nam je itekako dobrodošla".

Strateški plan ZPP EU podupire ekološki uzgoj kroz intervenciju 70.04.

Zanimljivo je da je povodom početka druge faze radova na sadnji novih stabala višnje, "kumstvo" nasada preuzeo japanski ambasador Masaru Tsuji, kojega je upoznao na jednoj večeri i predstavio mu svoj projekt. Japanci slave cvjetanje višnje kao čudo prirode, koje ih duhovno uzdiže i prema tradiciji budi uspavani duh, pa je Denisov poziv rado prihvaćen.

U njegovu nasadu je bilo niz gospodarskih i političkih delegacija iz tuzemstva i inozemstva, a Michaela Kaniber (djevojački Brekalo) bivša ministrica poljoprivrede Bavarske, inače favoritkinja za buduću saveznu ministricu poljoprivrede u novoj njemačkoj vladi, posjetila je Denisov izložbeni prostor na najvećem svjetskom sajmu poljoprivrede, Zelenom tjednu.

"Tako je to kod mene, ujutro bacam gnojivo, popodne razvozim, a navečer večeram s diplomatima", kaže simpatični Rubić koji je ujedno i počasni predsjednik Njemačko-hrvatske industrijsko gospodarske komore za Dalmaciju.

Najslađe višnje na svijetu

Većinu svojih proizvoda među kojima su različiti likeri, sokovi, džemovi, plasira na njemačko tržište.

Tamo jako cijene ekološku proizvodnju i Rubićeve višnje koje postižu najveće Brix vrijednosti u svijetu, u pojedinim godinama i iznad 30 stupnjeva. Brix je parametar koji se koristi kao mjera zrelosti, okusa i razine slatkoće u voću.

On je i dobar marketingaš, pa svoje proizvode reklamira kao "super hranu" ističući na prodajnoj web stranici da je sok od maraske bogat antioksidansima te ima daleko najveći sadržaj melatonina od svih trešanja.

Često u voćnjak prima znatiželjne izletnike i organizirane grupe posjetitelja koji žele vidjeti višnje u cvatu tijekom svibnja, ali i sudjelovati u berbi koja se odvija tijekom dva tjedna u srpnju.

Ono što gosti najviše cijene je netaknuta priroda kojom je voćnjak okružen. U ekološkoj proizvodnji ovdje se još nalaze trešnje, lavanda i smilje.

"Ekološka proizvodnja je izuzetno izazovna, pogotovo što mi hrpu toga ne smijemo koristiti, kao u konvencionalnoj. Mi smo ovdje u startu bili malo drugačiji od drugih, koristili smo nematode godinama, imamo solitarne pčele, koristimo mikroorganizme", kazao je Rubić.

Ekološka, organska ili bio proizvodnja hrane ne koristi kemijski sintetizirana zaštitna sredstva i umjetno sintetizirana gnojiva, te vodi računa o zdravlju dok se na tržište plasiraju zdravi i hranjivi proizvodi.

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike EU kroz intervenciju 70.04. potiče ekološki uzgoj. Cilj potpore je potaknuti primjenu praksi i metoda ekološkog uzgoja koje su korisne za okoliš, nekorištenje pesticida, smanjenje emisija stakleničkih plinova, te prilagodba klimatskim promjenama.

Kada poljoprivrednik uđe u eko proizvodnju preuzima petogodišnju obvezu pridržavanja striktnih pravila i kontrole nadzornog tijela. U Hrvatskoj je trenutačno oko 7.200 ekoloških subjekata u poljoprivredi.

Ta je brojka u padu, mnogi izlaze iz eko proizvodnje, jer često ne mogu utjecati na okolnosti izvan njihove moći, poput one kada vjetar ili kiša donesu neku zabranjenu kemiju na nasad.

Toga je svjestan i junak ove priče, ali to ne umanjuje njegov entuzijazam. Dapače, volio bi da njegova djeca, Mia Leticia i Dino Dominik, nastave njegovim putem.

"Hoće li oni naslijediti ovaj posao to ćemo vidjeti, ja bih volio, barem jedno od njih", nada se Denis Rubić i ponosno ističe "kada su jednom prilikom novinari pitali moju kćer kako ti tata radi, ona je rekla da su šporke ruke znak čistog novca, pa se nadam da ću imati nasljednika koji će nastaviti ovu moju započetu priču".

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Pogledajte video: