Pretraga tekstova
Danska želi do 2020. pretvoriti svoju poljoprivredu u 100 posto organsku. Država daje poticaje za pretvaranje zemljišta u organsko, a stimulira se i povećanje potražnje za organskim proizvodima.
Danska je postavila cilj da do 2020. cijelu poljoprivrednu proizvodnju pretvori u 100% organsku i biodinamičku. Država tako daje poticaje za pretvaranje zemljišta u organsko, a stimulira se i povećanje potražnje za organskim proizvodima, prenosi časopis LifeGate.
Više od 53 milijuna eura uložila je Danska samo u prošloj godini kako bi svoju poljoprivredu preusmjerila s konvencionalnih na organske metode i tako postala prva država u svijetu koja proizvodi 100% organsku hranu.
Danska je već daleko odmakla kada je u pitanju proizvodnja organske hrane. Njihov nacionalni organski brand slavi već četvrt stoljeća, 97% građana upoznato je s njegovim značenjem, a izvoz danskih organskih proizvoda od 2007. godine povećan je za 200%.
Tamošnja vlada donijela je Akcijski organski plan za Dansku i u njemu u 67 točaka propisala što im je činiti za ostvarenje cilja da do 2020. godine cijela zemlja proizvodi isključivo organsku hranu.
Daju se poticaji za pretvaranje tradicionalnog zemljišta u organsko, država podržava i financira sve one koji rade i ulaže u ovaj sektor, stimulira se povećanje potražnje za organskim proizvodima, ulaže u razvoj novih ideja i tehnologija koje će pomoći promovirati rast organske proizvodnje.
Inicijativu predvodi Ministarstvo hrane, pojoprivrede i ribarstva, ali u njoj sudjeluju i regije i gradovi i sve državne javne institucije. Jedan od prvih ciljeva je da hrana u javnim ustanovama poput škola i bolnica bude 60% organska, a na organsku prehranu prelazi i danska vojska.
Ministarstvo zaštite okoliša se zalaže za preusmjeravanje zemljišta u područja organskog uzgoja i traže organske proizvođače kojima će iznajmiti zemlju, dok Ministarstvo obrazovanja sprema reformu u okviru koje će se u školama učiti o važnosti ekološke poljoprivrede i nutricionizmu, a bit će i praktičnog dijela bavljenja organskim uzgojem.
Foto: monkeybusinessimages/bigstock
Tagovi
Organska poljoprivreda Danska Ministarstvo poljoprivrede Poticaji Subvencije
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji