Damir Rosipal: U Njemačkoj je nepojmljivo da posadite 100 ha, primate poticaj, a nemate ni 1 t uroda

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj hrvatskih ekoloških proizvođača u 2017. godini, u odnosu na 2016., porastao je za 14 posto, točnije za 477 proizvođača. Jedan od prvih ekoloških proizvođača u Požeško-slavonskoj županiji je Damir Rosipal iz Deževeca. 

Prema njegovim riječima prvi inicijalni pregovori, oko spomenute proizvodnje u Požeštini, krenuli su krajem 90-ih godina.             

"1997. i 1998. smo razgovarali razmišljali što je to i kako se radi, a tek 2001. godine smo dobili prve certifikate od Ministarstva poljoprivrede. 2008. godine je to krenulo masovno, a do tada je bilo pet ili šest ljudi u Požeško-slavonskoj županiji koji su se bavili ekološkom poljoprivredom", prisjetio se Rosipal. 

Prednosti eko proizvodnje mogle bi se nabrajati satima

Na OPG-u Rosipal uzgaja se voće, povrće, ratarske kulture i stoka, a prema Damirovim riječima, prednosti ekološke proizvodnje mogle bi se nabrajati satima. 

"Mi smo u koaliciji s prirodom, točnije, ne radimo ništa protiv prirode i ne forsiramo zemlju. Mislim da je ekološka proizvodnja jedini način da dugoročno opstane, ne samo Hrvatska, nego i cijeli planet. U konvencionalnoj poljoprivredi upotrebljavaju se teški pesticidi i insekticidi, poput DDT-a koji je kod nas 50-ih i 60-ih godina bio glavni insekticid. Dokazano je da nema goreg otrova na svijetu nego što je DDT", ističe Rosipal. 

Budući da se u ekološkoj poljoprivredi ne smiju koristiti sredstva poput industrijskih insekticida, herbicida i gnojiva dozvoljenih u konvencionalnom uzgoju, početak proizvodnje bio je dosta zahtjevan. 

"U našim počecima je bilo ograničenja, nije bilo ekološkog gnojiva i zaštite, a sada na tržištu postoji kompletna ekološka zaštita za preventivu svih bolesti i štetnika u uzgoju, povrćarstvu, voćarstvu ili nekom drugom segmentu. Jedino, ako se dogodi neka bolest, ne smijemo sve pošpricati pesticidima i obavljati ostale takve slične radnje", pojašnjava Rosipal.

Iskorištavanje sustava za poticaje?

U 2017. godini najveći porast površine, od 14 posto, u usporedbi s 2016., bilježe trajni nasadi. Zabilježeno je povećanje od 1.432 hektara, a porasle su i površine pod trajnim travnjacima. Prema riječima našeg sugovornika, unatoč velikim povećanjem ekoloških površina u posljednjem desetljeću, jako je skromno povećanje ekoloških proizvoda u prodavaonicama. 

"Naš narod uvijek voli "nekakve drugačije" sisteme rasta i razvoja, dok u Njemačkoj primjerice nije pojmljivo da posadite 100 hektara nekakvih kultura i za to dobivate poticaj, a na tih 100 hektara ne dobijete ni tonu usjeva. Kod nas u Hrvatskoj je normalno da se zasade velike površine pod ekološkom lijeskom ili orahom i tu dobijete poticaj, ako ste mladi poljoprivrednik na prijelaznom razdoblju, čak do devet tisuća kuna po hektaru, a mi koji smo u toj proizvodnji već 20 godina, primjerice za proizvodnju povrća, dobit ćemo šest tisuća kuna po hektaru, u intenzivnoj proizvodnji ekološkog povrća", otkriva Rosipal.  

Rosipal ističe da su upravo to razlozi što se u Hrvatskoj brojne ekološke proizvođače počelo smatrati kao izrabljivače sustava za poticaje.

Pokretač za razvoj Slavonije može biti Jadran kroz hotele

"Dok ne vide svi da upravo ekološka poljoprivreda može spasiti ovaj planet i Hrvatsku te povezati Slavoniju s Jadranom. Hotel koji ima pet zvjezdica je po Zakonu obavezan imati jedan meni ekoloških jela. Oni od nas u travnju ili svibnju zatraže ponudu, mi ne znamo ponudu, oni ne uzmu niti jedan proizvod i svoju su zakonsku formu riješili. Imaju potvrdu da su zatražili ponudu i to tako funkcionira. Dok ne dođe do toga da svaki hotel s četiri zvjezdice mora imati 50 posto ekološki meni, mi nećemo do tada u Hrvatskoj profitirati. Upravo pokretač za razvoj Slavonije može biti Jadran kroz hotele", smatra Rosipal.    

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prošloj godini najveći porast bilježe ekološki uzgojene svinje, 36 posto, odnosno 385 grla u odnosu na pretprošlu godinu.