Biološki preparati i pesticidi iz prirode

Da bi eko-vrt dao željene rezultate, osnovni preduvjet je razina humusa u tlu. Preporuka je stručnjaka da se eko uzgoj započne na tlu koje sadrži minimalno dva posto humusa. Kvalitetan i plodan humus dobiva se metodom kompostiranja organskih ostataka tvari. Na taj način dobivaju se vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, čine ga prozračnijim, pomažu zadržavanju vlage, obogaćuju ga hranjivim sastojcima, povećavaju njegovu mikrobiološku aktivnost te otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

Bolesti i štetnici na povrću

Otpornost biljaka.

Promatrajući biljke, vidimo da štetnici napadaju samo oslabljene biljke. Da bi ojačale svoju otpornost, biljke trebaju pravilnu prehranu. Prirodnu hranu na početku razdoblja rasta dodajemo u zemlju, a kasnije kroz listove. Na taj način se omogućuje da biljka bolje razvije korijenski sustav i veću lisnu masu, što je također uvjet za veći urod. Biljke postaju otpornije na bolesti, štetnike i vremenske uvjete poput hladnoće, tuče i suše.

Mehanička zaštita od štetnika.

Protiv letećih štetnika u povrtnjaku (mrkvina muha, lukova muha, uši, kupusova muha, veliki kupusar) na gredice se mogu postaviti žute ljepljive ploče, jer štetnike privlači žuta boja. Ploče zalijepljene na kolčiće malo iznad biljke privući će ih u klopku. Ploče su premazane posebnim entomološkim ljepilom koje je otporno na vanjske klimatske uvjete i vodu. Žute ljepljive ploče smanjuju napad štetnika, a istovremeno ih rano opazimo. 20-24 ploča postavi se na 100 m² vrta.

Miješani usjevi protiv bolesti i štetnika.

Biljke u vrtu mogu biti vrlo učinkovite pomoćnice. Oblikuju razne biotične djelatne tvari, tzv. fitoncide, koji mogu uništiti gljivice, bakterije i štetnike te susjednu biljku potaknuti na brži rast.

• Kadifica i neven djeluju odbojno na nematode
• Češnjak, luk, dragoljub, timijan i kadulja odbojni su za puževe
• Bosiljak i vratić odbijaju štetne muhe
• Mrkva odbija lukovu muhu
• Luk i kadulja odbijaju mrkvinu muhu
• Hren odbija krumpirovu zlaticu
• Dragoljub odbija lisne uši
• Češnjak i mlječika odbijaju voluhara
• Pelin odbija buhače
• Češnjak odbija pepeljastu plijesan

Uništavanje štetnika pomoću prirodnih biljnih ekstrakata

Štetnici se mogu istrebljivati pomoću različitih biljnih ekstrakata iz biljaka. Koprive se upotrebljavaju za istrebljivanje različitih lisnih ušiju, pelin protiv uši, gusjenica i mrava, poljska preslica protiv raznih grinja. Protiv štetnika na povrću učinkovit je dalmatinski buhač koji sadrži prirodni piretrin. Velika smetnja u vrtu mogu biti i puževi, koji biljke oštećuju tako da jezikom, koji je oštar poput strugalice, stružu mlade, mekane dijelove biljaka.

Sprječavanje bolesti pomoću prirodnih biljnih ekstrakata.

U prirodi se mogu naći razne biljke za sprječavanje raznih bolesti. Vrlo je učinkovita poljska preslica, koja iz zemlje crpi minerale, a u sloj zemlje oko svog rastišta ispušta silicij i druge dragocjene minerale. Sadrži i do 80% silicija, a ostalo je kalcij, željezo, magnezij, kalij, sumpor, mangan, selen, bakar, jod, pantonenska kiselina, saponin, glikozid, flavonoidi i vitamin E. Zbog visokog udjela silicija, kalcija, kobalta i drugih minerala vrlo je učinkovita kao sredstvo za jačanje biljaka. Silicijeva kiselina učvrščuje stanične stijenke biljaka koje time postaju otpornije, dok spojevi sumpora djeluju kao zaštita.

Preslica raste na vlažnim staništima pa je možete naći u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hrđe i pepelnica, grinja i crvenog pauka.

• 1 kg svježih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta. Kada se tekućina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome špricajte biljke. Tekućinu od preslice možete pomiješati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje biljaka. Povećat ćete učinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vašu biljku.

Najčešće bolesti i štetnici u povrtnjaku i njihova zaštita

• Lisna pjegavost. Na lišću se pojave različite mrlje, lišće odumire. Ugrožene biljke su krastavci, celer, češnjak, grah. Biljke štitimo tako da se sade u miješanim usjevima, bolesno lišće se odmah uništi, a biljke ojačamo preventivnim prskanjem s prirodnim sredstvima na osnovi poljske preslice.
• Plijesan krumpira, rajčice, plamenjača. Smeđe pjege pojavljuju se na listovima i stabljici, biljka brzo odumire, na plodovima rajčice mogu se vidjeti smeđe-zelene ili crne mrlje, a na gomoljima krumpira sive udubljene pjege pod kojima tkivo trune. Krumpir, rajčica i paprika su ugrožene biljke, a krumpir i rajčica ne sade se zajedno. Rajčicu štitimo od kiše pomoću nepropusnog krova. Potrebna je redovita preventivna mjera sredstvima od preslice. u slučaju zaraze, potrebno je uništiti sve oboljele djelove.
• Plamenjača salate. Žuto-smeđe mrlje mogu se vidjeti na vanjskim listovima, s vlagom se na donjoj strani pojavi bijeli posip. Ugrožene su sve vrste salate, osobito gusti usjevi u staklenicima. Salata se ne smije saditi pregusto, teškom tlu se doda kameno brašno i prečesto se ne zalijeva. Salata se uzgaja u mješanim usjevima, a potrebno ju je preventivno prskati prirodnim sredstvima na bazi preslice.
• Hrđa. Smeđe pjege se pojavljuju na lišću, a najčešće oboljevaju grah i celer. Za zaštitu je potrebno odabrati otporno sjeme biljaka, sijati u mješanim usjevima, spriječiti močenje lišća, a oboljelo lišće odmah odstraniti. Potrebno je redovito preventivno prskati.
• Pepeljasta plijesan, pepelnica. Brašnasta blijelo-siva koprena se pojavljuje na lišću, lišće odumire, pojavljuje se na krastavcu i grahu. Redovito se odstranjuje oboljelo lišće, potrebno je osigurati prozračno rastište i preventivno prskati prirodnim sredstvima.
• Lisne uši. Sisanjem biljkama uzimaju hranjive tvari, njihove slatke izlučine privlače mrave, uši prenose virusne bolesti, pojavljuju se na većini povrća. Tlo je potrebno više puta rahliti, obilno zalijevati, životinje ispirati snažnim mlazom vode, a čim opazimo uši, prskati prirodnim sredstvima.
• Žičnjaci. Simptomi ovi štetnika su izjedeno korijenje, rupe u gomoljima i korijenu. Ugrožena je većina vrsta, osobito salata, mrkva i krumpir. Štite se prirodni neprijatelji (krtice, ptice), može se postaviti prerezani krumpir i mrkva kao mamac za žičnjake. Nakon 24 sata mamce treba iskopati i spaliti, a tlo redovito rahliti.
• Buhači. Ostavljaju rupe u lišću, na kupusu, rukoli, korabici i rotkvici. Zemlja mora biti vlažna i prekrivena, posipana kamenim brašnom. Trebaju se mješati usjevi sa salatom i špinatom.
• Grinje. Lišće postane bakreno ili srebrnasto, a na donjoj strani je fina paučina. Lišće odumire kod jačeg napada. Ugroženi su grah, krastavci i tikve. Tlo se prekriva i odstranjuju se napadnuti listovi.
• Krumpirova zlatica. Lišće krumpira je izjedeno, ponekad je napadnuta i rajčica. Biljke treba jačati, a lišće prašiti kamenim brašnom i prekrivati s paprati.
• Voluhar. Korijenje na većini povrća biva izjedeno. U ugroženim vrtovima potrebno je staviti prostirku od biljaka s mirisom limuna i štititi prirodne neprijatelje, ptice, sove, lasice. Može se posaditi carski tulipan, češnjak, ribiz i narcise. U zemlju se poprečno zakopaju staklenke i cijelo vrijeme se pravi buka.
• Lukova muha. Ličinke izjedaju unutrašnjost lukovice i lišće, a biljka istrune. Napada luk, poriluk i češnjak. Usjev se miješa s mrkvom, a luk se sadi kasnije i prekrije se gustom mrežom.
• Puževi. Izjedaju mlađe biljke i nježne izdanke. Među povrće sadimo gorušicu i dragoljub i prekrivamo s paprati i lišćem rajčice. Postoji gel protiv puževa, prirodan, bez mirisa, siguran za ljude i toplokrvne životinje, a puževima predstavlja mehaničku prepreku.

U prirodnom ekološkom vrtu koristimo ekološka sredstva koja su bezopasna za čovjeka, životinje, biljke i okoliš.

Foto: depositphotos.com