Crna slavonska svinja je autohtona Hrvatska svinja nastala u okolici Osijeka, na imanju Pfaifera u Orlovnjaku krajem 19. stoljeća. Zbog toga je poznata i pod nazivom fajferica. Ovo je prijelazna pasmina, a nastala je sistemskim križanjem lasaste mangulice i berkšira, uz sudjelovanje polandkine. Na kraju križanja dobivena je pasmina sa izrazito dobrom kakvoćom mesa, vrlo otporna i prilagođena uzgoju na našim prostorima. Ovu pasminu karakterizira uzgoj na otvorenom jer vrlo dobro iskorištava siromašna i niskokvalitetna krmiva te se tako njezina hranidba bazira na ispaši i šumskim plodovima, uz dohranu sa žitaricama. Krmače prase 7 do 8 prasadi, a dobivaju u prosjeku 6 do 7 prasadi mase 8 do 12 kg. U tovu crna slavonska svinja postiže prirast od 500 do 550 g te se postotak mišićnog tkiva u polovicama kreće od 33 do 43%, što je znatno manje od plemenitih pasmina. Ipak, unatoč tome meso ove pasmine je puno pogodnije za proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, posebno kulena, slanine i čvaraka. Zbog tih prednosti povećava se broj grla ove pasmine, te se unapređuje uzgojno - selekcijski rad.
