Nekadašnje njive pretvorene su u zabetonirana naselja, u takvom okruženju prirodni uvjeti više nisu isti

Led u Zagorju, oluja u Slavoniji, tuča u Dalmaciji. Vijesti su to koje slušamo posljednjih dana, ali i godina, naravno povezane s klimatskim promjenama te sve češće imamo dojam da su nevremena danas snažnija i razornija nego nekad.

"Mislim da klimatološki podaci mogu pokazati da je takvih pojava uvijek bilo. Međutim, prije ste imali u blizini većih gradova velike površine pod šumom, pod drvećem, i nismo znali što se tamo događa. Znali su oni čiji je to bio posao, čuvari šuma i šumari, ali široka javnost nije bila upoznata“, ističe Željko Lazanin, umirovljeni meteorolog.

Dobar dio šuma smo posjekli ili izgubili, a nismo ih nadomjestili novim drvećem.

"Nestale šume davale su veliki doprinos klimi, čišćenju atmosfere i sličnim procesima. Kada smo to narušili, uslijedile su klimatske promjene. Ono što mi kao ljudi možemo učiniti jest održavati i nadoknaditi što veći broj zelenih površina", dodaje.

Urbanizirana okolica gradova

S obzirom na snažan porast broja stanovnika na Zemlji, značajno se povećao i broj gradova i naselja, područja prekrivenih asfaltom i betonom, što je bitno izmijenilo prirodni okoliš.

"Tijekom posljednjih pola stoljeća urbanizirala se okolica, nekadašnje njive oko gradova pretvorile su se u zabetonirana naselja. U takvom okruženju prirodni uvjeti više nisu isti kao nekada, pa se i vremenski utjecaji drugačije očituju. I još jedna stvar. Kad imate cijele ulice izgrađene, one kanaliziraju smjer vjetra. I naravno da se u nekom području on može pokazati kao izrazito snažan, čak i na potpuno otvorenom prostoru“, dodaje.

Upravo ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagodba istima jedan je i od ključnih ciljeva Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027. Cilj intervencije 47.1.i.01. je učiniti to kroz povećanje površina za prilagodbu, povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u poljoprivredi, šumarstvu i drugim sektorima, te povećanjem ulaganja vezanih uz klimatske mjere.

Također, tu je i intervencija 70.02. Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama. Te površine imaju značajnu ulogu u skladištenju ugljika u tlu i biomasi čime pozitivno utječu na smanjenje emisije stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama te je cilj intervencije smanjiti pritisak intenzivne poljoprivrede na okoliš koja uzrokuje gubitak bioraznolikosti, nestanak vrijednih i rijetkih staništa kao i karakterističnih krajobraza.

Svibanj ljetni mjesec

Lazanin, jedan od rijetkih meteorologa visoke stručne spreme u istočnoj Hrvatskoj, desetljećima je bio prepoznatljivo ime struke u Slavoniji. Umirovio se 2013. godine, a duge 33 godine vodio je je Meteorološki ured u Zračnoj luci Osijek u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe.

"Ovogodišnji svibanj ne odstupa značajno od uobičajenih vrijednosti, osobito gledano unazad 30-ak godina“, ističe Lazanin kojemu je u ožujku Hrvatsko meteorološko društvo dodijelilo priznanje za njegov značajan doprinos razvitku i popularizaciji meteorološke struke.

"Volimo se sjećati vremena koja su nam više odgovarala. Još dok sam bio srednjoškolac, svibanj nam je bio važan jer smo se već mogli sunčati. Klimatološki podaci pokazuju da u svibnju ima mnogo dana s temperaturama iznad 30 °C, pa ga u podsvijesti povezujemo s toplim i suhim vremenom, gotovo kao ljetni mjesec“, dodaje.

Najviša temperatura u svibnju dosegnula je 36 °C, što je zabilježeno 1968. godine, dok je najniža izmjerena vrijednost bila -3 °C, zabilježena 1935., što predstavlja iznimno rijedak fenomen. Podaci o temperaturama prikupljaju se još od 1882. godine.

"Prosječno, u svibnju imamo oko 7-8 dana s oborinama, najčešće kratkotrajni pljuskovi koji traju sat vremena. Takve kratke oborine, često praćene naglim padom temperature, stvaraju dojam velikih promjena vremena, ali to je više subjektivni dojam nego objektivna činjenica“, objašnjava Lazanin.

On dodaje kako je situacija na kopnu, posebno u istočnoj Slavoniji, drukčija nego na Jadranu, gdje se nerijetko javljaju snažni udari bure.

"U Dalmaciji su već 'zaboravili' na bure. No, ovakva se sinoptička situacija formira da dolazi strujanje sa sjevera ili sjeveroistoka, pa se tamo javljaju strašni udari bure što nije uobičajeno, pa izaziva probleme na kopnu i na moru“, kaže.

Vremenska prognoza na dlanu

Danas smo svi informirani o kretanju svakog ciklonalnog sustava, o jačanju neke anticiklone ili slabljanju, o svim stvarima koje se tiču vremena - kao široka javnost, preko svih mogućih medija. Svi imamo vremensku prognozu na dlanu.

"Nekad bi se reklo 'Božja volja', ali danas smo informirani o svakom detalju. Gdje se što dogodilo, otkud se kreće, kamo ide i onda sve to možda malo intenzivnije doživljavamo nego ranije“, pojašnjava.

Što se tiče ostatka mjeseca, prognozira još barem dva kraća perioda s oborinama i nestabilnim pljuskovitim vremenom i kratkotrajno pojačanim vjetrom, uz temperature koje neće dosezati uobičajenu toplinu od oko 30 °C, već će se kretati oko 20 do 23 °C.

"Žetva najvjerojatnije neće kasniti značajnije, iako sve ovisi o vremenskim uvjetima u lipnju. Očekuje se maksimalno do tjedan dana odstupanja od uobičajenog roka“, zaključuje Lazanin.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.