U knjižnicu po znanje i hranu, moto jednostavan - posudi, uzgoji, dijeli

Kako se pretražuju nazivi knjiga i autori tako se odnedavno u zagrebačkoj knjižnici Kustošija može pretražiti i baza sjemenja te posuditi sjeme. Zvuči neobično, jer kako posuditi nešto što se naoko ne može vratiti? No ideja je da se vrtlar ipak potrudi posuđeno sjeme razmnožiti i vratiti ga knjižnici za novu vrtlarsku sezonu ili donijeti neko novo vlastito uzgojeno sjeme.

Projekt nije novost, u svijetu već odavno postoji, a u Hrvatskoj je pokrenuta slična inicijativa u Bjelovaru o čemu smo i ovdje već pisali.

Po knjigu, ali i sjeme - bjelovarska knjižnica postala i knjižnica sjemena

Iza ovog projekta, međutim, postoji jedan zanimljiv računalni program preuzet od Goriške knjižnice Franceta Bevka iz Slovenije. Program se zasad koristi u zagrebačkoj knjižnici i u Gradskoj knjižnici Rijeka.

"O, pa tako je jednostavno za korištenje, sve te vodi“, komentirala je jedna umirovljenica dok je isprobavala program na nedavnom otvorenju Knjižnice sjemenja.

“Evo danas smo suprug i ja u bazu unijeli prvo sjeme, nevena i komorača. To su sjemenke koje smo donijeli iz Istre gdje suprugova majka vrijedno održava svoj vrt i znamo da je to ekološki uzgojena i autohtona sorta i bit će nam drago da je neko i ovdje uzgoji”, rekla nam je Nika Matković Mikulčić.

Posudi, uzgoji, dijeli

Članstvo u KGZ-u jedini je uvjet da se posudi sjeme, ali i donese u knjižnicu. To će sigurno razveseliti sve vrtlare koji prije početka sezone kreću u lov na sjeme po raznim razmjenama i vrtnim centrima. Godišnje će tako moći posuditi devet paketića sjemenja, a ako im, slučajno, ne uspije razmnožiti sjeme i vratiti ga, nitko im neće naplatiti zakasninu. Sve se odvija pod motom posudi, uzgoji, dijeli.

“Sjeme je živi organizam i naravno da se štošta može dogoditi da ga vrtlar ne uspije razmnožiti. Aplikacija daje mogućnost i da se kod nove posudbe objasni što se dogodilo, a time se stvara i jedna baza znanja”, objasnila je Olga Majcen Linn koordinatorica Knjižnice sjemenja.

U planu je, doznajemo, otvaranje i drugih knjižnica sjemenja po Zagrebu, a Kustošija je izabrana kao prva, jer u blizini knjižnice postoje mnoge obiteljske kuće s vrtovima. Nadaju se da će knjižnicu ubrzo obogatiti nekim starim sortama koje će vrtlari iz obližnjih vrtova ponosno pohraniti u bazu.

Računalni program je zanimljiv jer se i kod unosa mogu opisati karakteristike biljke, je li rana sorta, kakvi su cvjetovi, kolika je visina biljke, kakva je rodnost, okus. Zatim se isprinta naljepnica s barkodom i zalijepi na paketić u koji korisnik sam smješta svoje sjemenke. Nakon toga Ivana Jirsak, knjižničarka zadužena za katalog i brigu o sjemenju, ujedno i permakulturistica i velika zaljubljenica u biljke, smješta paketić na njegovo mjesto.

U budućnosti i posudba alata

Knjižnica je samoposlužna i njezin je cilj povezati zajednicu kroz vrtlarenje, ali i osigurati gradu veću bioraznolikost. To osobito veseli Dunju Zbiljski, voditeljicu Društvene banke sjemena udruge ZMAG koja je glavni suradnik i donator sjemenja.

“Ideja je da se projekt uvede po svim knjižnicama grada Zagreba i onda svaka knjižnica postane specifična na svoj način. Znači ljudi u centru će se više fokusirati na balkonske vrste, a ovi izvan na vrtne i onda će svaki kvart biti vrlo specifičan po bioraznolikosti vrsta koje će biti tamo. Tako da će biti jako zanimljivo gledati kako se razvija ovaj projekt“, entuzijastično će Dunja.

Moderne knjižnice u svijetu već neko vrijeme nisu samo mjesta posudbe knjiga nego i alata, djeluju kao svojevrsne zadruge u kojima se mogu posuditi i, primjerice, kosilica, 3D printer, CNC stroj, sve ono što se ne koristi svakodnevno. Članstvom u knjižnici tako nismo samo na izvoru znanja skrivenog u knjigama već i na izvoru hrane, ali i lijepe priče o zajedništvu i dijeljenju.