Ako ju niste posijali na blagdan svete Barbare, danas je pravo vrijeme za to. Vjeruje se da će izgled i bujnost pšenice posijane na Luciju simbolično najaviti plodnost nadolazeće godine
Blagdan svete Lucije, 13. prosinca, jedno je od najpoznatijih predbožićnih obilježja u hrvatskoj tradiciji, posebno vezano uz sijanje božićne pšenice, iako je neki znaju sijati na blagdan svete Barbare (4. prosinca). Ovaj običaj potječe iz vremena kada se vjerovalo da će izgled i bujnost pšenice posijane na Luciju simbolično najaviti plodnost nadolazeće godine, a ako ona loše klija, bit će loša žetva.
Sama simbolika svete Lucije povezuje se sa svjetlom, plodnošću i nadom, pa se pšenica sije upravo na njezin blagdan kako bi do Božića izrasla u lijep, gust i zelen ukras. Kako bi rezultat bio što uspješniji, preporučuje se koristiti kvalitetno zrno koje je zdravo i bez znakova oštećenja. Takvo zrno imat će veći postotak klijavosti, što je ključno za ravnomjernu i brzu vegetaciju.
Za sijanje je najbolje odabrati plitku zdjelu ili tanjurić, a kao podloga se tradicionalno koristi zemlja, dok neki biraju vatu ili gazu. Zemlja je ipak najprirodnija opcija jer daje stabilnost i dugotrajniju vlagu. Ukoliko želite staviti svijeću u sredinu posudice, možete ju staviti odmah, pa oko nje zemlju. U nekim obiteljima znaju staviti malu čašu (za rakiju) sa zrnjem žitarica u sredinu i u nju svijeću - izbor je na vama.
Nakon što pšenicu ravnomjerno rasporedite po površini, potrebno ju je lagano prekriti zemljom te zaliti malom količinom vode. Previše vode može dovesti do truljenja sjemena, stoga je umjerena vlažnost ključna. Idealno je održavati zemlju stalno blago vlažnom, ali nikako mokrom. Za to vam može pomoći ručna prskalica s kojom ćete najlakše dozirati količinu vode.
Mnogi pak biraju sjetvu bez podloge, gdje je potrebno samo sjeme i voda. Noć ranije natopite sjeme u vodi, a iduće jutro ga procijetite i stavite u posudu. Nadalje također održavajte umjerenu vlažnost i gledajte kako vaša pšenica buja.
Božićna drvca Đure Japarića: Jele najduže zadrže iglice, a najmirisnija je srebrna smreka
Jedan od korisnih trikova je ostaviti posijanu pšenicu na toplom i svijetlom mjestu, ali ne izravno na suncu. Toplina potiče brže klijanje, dok blaga svjetlost omogućuje biljci da razvije zdravu i prirodno zelenu boju. Ako primijetite da se pšenica izdužuje i postaje blijeda, znači da joj nedostaje svjetla. U tom slučaju ju je dovoljno premjestiti bliže izvoru dnevnog svjetla.Ako primijetite da raste u jednu stranu odnosno "ukrivo", okrećite je redovno prema izvoru svjetlosti kako bi ravnomjerno rasla.
Kada pšenica dosegne nekoliko centimetara visine, možete je pažljivo podrezati kako bi dobila uredan, gust izgled. To joj ne škodi, već potiče gušći rast. Možete ju povezati ukrasnom vrpcom ili hrvatskom trobojnicom.
Obično se drži na blagovaonskom stolu ili pod borom, a stavlja se u mnogim obiteljima na stol prilikom blagoslova obitelji. Iz kuće se iznaša nakon blagdana Sveta Tri Kralja ili kod nekih do Krštenja Gospodinova. Tada ju možete odnijeti van gdje će poslužiti pticama, a i kokoši ju jako vole.
Kada vi sijete božićnu pšenicu? Imate li nekih trikova za njen uspješan rast? Podjelite s nama u komentarima!
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica