S kojih biljaka treba uklanjati snijeg i što ako je polomio grane?

Snježni pokrivač u vrtu i voćnjaku ima vrlo važnu zaštitnu ulogu. Snijeg djeluje kao prirodna izolacija – sprječava naglo smrzavanje tla, štiti korijenov sustav od ekstremnih temperatura i ublažava štetne učinke jakog mraza. Upravo zato su trajnice, lukovice i nisko raslinje pod snijegom često bolje zaštićeni nego biljke izložene golom mrazu i vjetru.

Međutim, snijeg ne djeluje jednako na sve biljne vrste. Dok je rahli i suhi snijeg, kakav je u prošlosti bio puno češći - koristan, mokar i težak može predstavljati ozbiljnu prijetnju drveću i grmovima – osobito onima s krhkim granama, gustim krošnjama ili uspravnim, stupastim rastom. U takvim slučajevima dolazi do savijanja, pucanja grana pa čak i trajnog oštećenja.

Upravo zato važno je znati s kojih biljaka snijeg treba ukloniti, a na kojima ga je bolje ostaviti, kako bismo izbjegli nepotrebne štete i osigurali dobar početak vegetacije u proljeće.

S kojih biljaka obavezno treba uklanjati snijeg?

Četinjače su vrlo osjetljive na mokar snijeg te posebno ugrožene jer on ostaje među granama te ih savija i razdvaja. Najčešće stradavaju tuje, čempresi, patuljaste smreke i borovi, uske, stupaste forme četinjača te borovice.

Osjetljivo je i listopadno drveće s dugim i lomljivim granama poput breza, vrba (posebno žalosne forme), ukrasne trešnje i šljive, javori tankih grana te magnolija čiji su cvjetni pupovi posebno osjetljivi.

Kada je riječ o grmovima, ugrožene su grmolike te ruže penjačice, hortenzije (posebno ako niste uklonili osušene cvatove), forzicije, budleje te hibiskus.

Kako pripremiti i zaštititi ruže za zimu? Evo savjeta za stabilan proljetni rast

Grane voćaka opterećene mokrim snijegom također mogu pucati, a najrizičnije su jabuke, kruške, šljive i marelice, posebno ako nisu dobro orezane.

S kojih ga ne treba skidati?

Trajnicama i pokrivačima tla snijeg je prirodna zaštita od mraza pa ga ne trebate skidati s lavande, ukrasnih trava, hoste i drugih trajnica koje su već polegle. Drugi niski grmovi i biljke pri zemlji, ako su elastični, bolje ih je pustiti.

Naravno, tu je i povrće u vrtu kojemu je snijeg prirodna zaštita tijekom zime.

Kako pravilno uklanjati snijeg s drveća i grmova?

Skidajte ga ako je mokar i dok je još svjež, odozdo prema vrhu biljke, laganim stresanjem. Radite to po danu, kada je toplije, tako da se vlaga koja je ostala na njemu može prosušiti.

Nikada ga ne skidajte ako se već zaledio jer se tada grane lome, a i kora puca. Ne udarajte grane štapom, niti ih vući prema dolje. Koristiti možete metlu od breze i sl., ali vrlo pažljivo i nježno.

Što ako je polomio grane?

U slučaju da je snijeg polomiog grane vaših stabala, uklonite ih te napravite sanitarnu rezidbu. Sanitarna rezidba podrazumijeva uklanjanje slomljenih, napuknutih, suhih ili bolesnih grana, kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti i olakšao oporavak biljke.

Savjeti za početnike: Kako da sami orežete voćke?

Obavite ju po suhom vremenu, kad nema jakog mraza, a idelano iznad –5 °C. Nikako ju nemojte raditi ako su grane zaleđene ili kod osjetljivih vrsta koje slabo podnose zimsku rezidbu kao što je koštičavo voće, orah te ukrasno bilje osjetljivo na mraz.

Biljke koje ju dobro podnose su jabuka i kruška, većina listopadnog drveća te vinova loza.

Pazite da rez bude čist i ravan, škare prije rezidbe dezinficirane, a veće rane po potrebi zaštitite voćarskim voskom.

Dakle, ako ste ove zime na teži način naučili koliko štetan može biti mokar snijeg, na jesen se dobro pripremite tako što ćete povezati tuje, čemprese i borovice tako da se ne može zadržavati u krošnjama. Mlada stabla povežite uz kolac i to tako da se povez ne ureže u koru te naravno, obavite pravilnu rezidbu u jesen.