Projekt zbrinjavanja konjskog stajnjaka

Dok se drugi stajskog gnoja rješavaju njegovim korištenjem u proizvodnji bioenergije, osiguravajući tako i izvore energije, Državna ergela lipicanaca u Đakovu, s obzirom na to da konjski stajnjak nema neku energetsku vrijednost, ne može ga se rješavati na taj način. No, svojim sastavom on je pogodan za gnojidbu njenih poljoprivrednih površina, a riječ je o 90 hektara travnih smjesa.

Uredbe su do sada dozvoljavale njegovo skladištenje na otvorenome, što je Ergela dosad i činila pa se stajnjak u slučaju Pastuharne na otvorenom skladišti gotovo u srcu tog kompleksa. Takva je praksa i na njenoj drugoj lokaciji, Ivandvoru, no on je smješten izvan naseljene zone gradam gdje Ergela nesmetano može imati deponij za gnoj. "Moram istaknuti veliko razumijevanje naših susjeda, vlasnika kuća oko Pastuharne, koji su svih ovih godina pokazali na činjenicu da smo stajnjak skladištili na otvorenome što, zbog isparavanja gnoja, i nije uvijek bilo ugodno", kaže ravnatelj Ergele Pavo Sabolski.

O dnevnoj 'proizvodnji' dovoljno govori podatak da se iz svakog boksa, pri čišćenju, dnevno iznesu jedna kolica gnoja. Novi standardi, među kojima i oni EU, nameću nova pravila, a i sama Ergela želi pitanje skladištenja stajnjaka u Pastuharni primjerenije riješiti. Stoga priprema projekt koji će nominirati na javni natječaj "Ulaganje u izgradnju ili rekonstrukciju skladišta za gnoj", što ga Ministarstvo poljoprivrede raspisuje u okviru Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi. Vrijednost pojedinačnog projekta je do 500.000 kuna.
- Po izgradnji objekta u njemu deponirani stajnjak bit će odvožen na Ivandvor, gdje će se bacati na naše livade - kaže Sabolski. Dodaje da će Ergela ići u projekt gradnje skladišta za stajnjak bez obzira na to hoće li ući u spomenuti projekt ili ne. "Mislim da svakako treba uvažiti činjenicu da smo najveća, jedina državna ergela u Hrvatskoj", dodaje ravnatelj.

Autor: S.Župan