Pepeo u roviću kod sadnje je štetan za luk? Evo 7 savjeta kako izbjeći najčešće greške

Ozimi luk i češnjak mogu se saditi do prvih jačih zahlađenja, a gledajući vremensku prognozu to znači do kraja listopada pa možda čak i početkom studenog.

Kod uzgoja ovoga povrća nema puno nauke, rekli bi vješti povrćari, ali za one bez iskustva, svaki je savjet dobro došao jer na internetu, posebno društvenim mrežama možemo pročitati i vidjeti sve i svašta. Evo sedam savjeta kako izbjeći greške i uspješno uzgojiti ovo povrće.

7 savjeta kako izbjeći greške kod sadnje luka

1. Luk se može saditi bilo kada u jesen nije točna informacija jer, ako ste ga već u rujnu stavili u tlo, prerano će se razviti, niknuti te će njegov list biti izložen minusima i mrazevima. Doći će do oštećenja, gubit će energiju i biti izložen bolestima u proljeće. Najbolje je posaditi ga, kada su dani već hladniji, nekoliko tjedana prije smrzavanja. Tada će se on dobro ukorijeniti, a nadezmni dio neće prejako narasti prije zime.

2. Najbolje je saditi ga plitko, skoro da mu se vidi vrh nije točno, posebno ne za ozimi luk jer je tada potpuno izložen mrazu. Naime, ako nije malčiran, jesenske kiše ispiru gornji sloj zemlje i izlažu lukovicu izmrzavanju. Također, kod smrzavanja i ponovnog otapanja, tlo će podići lukovicu iznad površine. Stoga je važno da je iznad vrha lukovice nekoliko centimetara zemlje. Možete ga dodatno malčirati.

3. Istina je da pepeo može pomoći u zaštiti luka od brojnih štetnika. U tu svrhu možete koristiti otopinu za lukovice prije same sadnje, tako da u 1 l vode otopite jednu jušnu žlicu pepela.

Pepeo uništava uzročnike truleži glavice luka - koje su još dobrobiti?

No, pogrešno je stavljati ga u rović i direktno na njega lukovicu. Naime, pepeo u dodiru s vlažnim tlom i lukovicom može izazvati oštećenje korijena ili "spaliti" mlade korjenčiće jer je lužnat i koncentriran. Uz to, ako padne kiša, može previše podići pH tla što nije dobro za mlade biljke.

Pepeo koristite nakon tri do pet dana nakon sadnje, kada se zemlja malo slegne, tako što ćete posuti tanki sloj pepela po površini tla, oko šaku na 1 m2 te ga plitko unesite grabljicama u gornji sloj. Nećete pogriješiti ako to napravite nakon što luk nikne.

4. Luk voli plodno, rastresito tlo, no pogrešno je koristiti gnojiva s većim sadržajem dušika. Ovaj element potiče rast listova, ali na uštrb glavice koja se tada lošije razvija, manja je, sklona bolestima i truljenju. Ako niste obavili gnojidbu prije sadnje, možete na sam dan lagano urahliti gnojivo u peletima u površinski sloj tla, do 5 cm dubine, 10-15 dkg na m2. Hranjiva iz njega će se polako oslobađati i biti dostupna mladoj biljci. Kasnije koristite gnojiva s više udjela fosfora i kalija.

5. Pregusta sadnja dolazi u obzir samo ako imate namjeru čupati mladi luk na proljeće i tako ga prorijediti. Naime, luku je potreban prostor da bi razvijao glavicu. Ako je pregusto posađen, povećava se konkurencija za vodu i hraniva, smanjuje se prozračnost što donosi veći rizik od bolesti, a i glavice ostaju manje. Stoga, ovisno o vrsti, ostavite dovoljno mjesta između lukovica, ali i redova.

6. Saditi luk uz mrkvu dobar je izbor jer jedno drugo štite od mrkvine, odnosno lukove muhe. No, nemojte se u potpunosti pouzdati u to jer mrkva možda još neće niknuti kada list luka bude već nekoliko centimetara vani. Ona sporije niče pa ju je bolje posijati koji tjedan prije nego ćete saditi luk. Većinom se sije red mrkve, red luka, ali može i mješovito u redovima. Ipak pazite da svako od povrća ima dovoljno mjesta za razvoj.

Evo tablice dobrih i loših susjeda u vrtu

7. Malčiranje luka ima prednosti jer ga čuva od smrzavanja te na proljeće sprječava rast korova. No, i tu treba biti oprezan jer istovremeno može zadržati previše vlage. Zato treba koristiti prozračan malč poput slame. Također je važno da ona bude suha prilikom stavljanja.