Kada se biljke zalijevaju po listovima, kapljice vode ostaju na njegovoj površini. Tijekom sunčanih, vrelih dana kakvi nam slijede, one mogu djelovati poput povećala tako da koncentriraju sunčeve zrake i uzrokuju opekotine na listovima
Vraćam se iz vrta, devet je sati, sunce već upeklo, a susjed zalijeva papriku iz kante, ružom, cijelu ju otuširao. Malčirao je on slamom, sigurna sam i dobro pognojio, ali paprika mu sva kao ofurena. Stariji je od mene, brat bratu, sigurno 20 godina. I mislim si - da mu kažem kako je jako, jako pogrešno to što radi - sigurno neće imati smisla jer, on tako već godinama, stariji je, zna bolje.
Puno smo puta na Agroklubu pisali o tome da je zalijevanje povrća i cvijeća najbolje obaviti što ranije ujutro, čim svane, dakle već od pet ujutro. Tada voda ima vremena prodrijeti do korijena prije nego sunce jako ugrije. Ako su se listovi slučajno smočili, brže će se osušiti što smanjuje rizik od gljivičnih bolesti. Rano zalijevanje priprema biljke na dnevni stres jer dobro hidratizirane lakše podnose visoke temperature i jako sunce.
Pametno zalijevanje ljeti: Kako smanjiti potrošnju vode u vrtu
U slučaju da ne stignete zalijevati tako rano ujutro, možete i kasno navečer, i to nakon 20 sati, ali i tada s oprezom. Valja gledati prognozu i paziti da ne slijedi vlažna i hladna noć. Zalijevajte direktno u tlo, uz korijen, bez kvašenja listova. Bez obzira što su noću temperature niže i nema opasnosti od sunčevih opekotina, vlažni listovi i tlo preko noći pogoduju razvoju plamenjače, pepelnice i drugih bolesti.
No, puno je onih koji poput mog susjeda zalijevaju biljke kada je sunce već visoko, u 9 sati, pomoću ruže, vlaže listove i tako rade nepovratnu štetu. Onda komentiraju kako se listovi suše, kako je krivo vrijeme, visoke temperature, klimatske promjene, a zapravo nisu niti svjesni da su oni glavni krivci zašto im povrće obolijeva.
Naime, kada se biljke zalijevaju po listovima, kapljice vode ostaju na njegovoj površini. Tijekom sunčanih, vrelih dana kakvi nam slijede, one mogu djelovati poput povećala tako da koncentriraju sunčeve zrake i uzrokuju opekotine na listovima što se manifestira kao svijetle ili smeđe pjege. Ove pojave mogu zbuniti vrtlare jer izgledaju kao kakva bolest ili manjak hranjiva. Tada se naši hobisti "bacaju" na špricanje mlijekom, sodom bikarbonom, gnojivom od koprive, kojekakvim alternativnim metodama što dodatno stresira biljku i ne donosi ama baš nikakvu korist.
Osim toga, vlažni listovi, osobito ako se brzo ne osuše, mogu pogodovati razvoju gljivičnih oboljenja kao što su plamenjača, pepelnica ili pjegavost lista, osobito kod rajčice, krastavca i tikvice.
Također, kod zalijevanja površine tla i listova, voda brzo ispari zbog visokih temperatura, a sama biljka uopće ne dobije vlagu gdje joj je najpotrebnije - u korijenskoj zoni.
Još ako se pritom zalijeva hladnom vodom, iz pumpe, bunara, spremnika, tijekom vrelog dana može izazvati toplinski šok što dodatno slabi biljku.
Ista je stvar s prskalicama ili zalijevanja vodom iz crijeva, pomoću pištolja. Uz to, voda koja dolazi iz prskalice isparava i prije nego stigne do korijena. Još ako puše vjetar, raznijet će vodu dok smo trepnuli. Budući da voda ne prodire duboko, biljke razvijaju plitak korijen pa su osjetljivije na sušu.
Prskalice smisla imaju kod navodnjavanja travnjaka, ali također rano ujutro ili kasno navečer. Također, kod onih koje rastu gusto poput djeteline, facelije, pokrovnih usjeva i livadnih trava koje nisu sklone gljivičnim oboljenjima te kod ratarskih kultura koje se ne mogu drugačije navodnjavati.
Kada je riječ o cvijeću, prskalicama se eventualno mogu zalijevati otporne vrste kao što su neven, cinija, kadifica, ukrasni mak, verbene koje imaju čvrste, uspravne stabljike i otpornije listove. Također, uz oprez se na taj način mogu zalijevati tratinčice, pelargonije posađene u vrt, dakle ne u loncima, petunije, rudbekije te lukovičasto cvijeće.
Osjetljive na vlagu na listovima i cvjetovima su prvenstveno ruže koje su sklone raznim gljivičnim bolestima poput crne pjegavosti. Također, tu su i božuri, dalije, petunije, maćuhice na kojima će kapljice vode ostaviti mrlje te potaknuti truljenje cvjetova i izazvati bolesti. Mediteranske biljke poput lavande, kadulje, ružmarina vole suhu klimu i ne podnose vlaženje listova.
Vrt u srpnju: Evo što možete sijati i saditi usprkos vrućinama
Posebno treba biti oprezan kod cvijeća s gustom rozetom kao što su ljiljani i hoste gdje se voda zadržava u sredini i potiče truljenje.
Cvijeće u loncima kao što su muškatli, begonije te impatiens - pošteno zaliti dva puta ijedno nego ih tek pošpricati svaki dan.
Dakle, nemojte raditi, što bi stari svijet rekao - poludu, zalijevati samo da biste zalili. Radite to sa smislom i svrhom, uz korijen, obilno i najbolje - što ranije ujutro.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Ima ta vrsta leptira iznimno brzo mahanje krilima kao ptice kolibrići pa to niste ni mogli snimiti ! Vole cvijet petunija ! Sutra mojim leptirima Više [+]
