Važno je znati kada, kako i čime krečiti, jer pogrešni dodaci ili loš tajming mogu učiniti više štete nego koristi, ne samo stablu nego i njegovu okolišu.
Krečenje stabala voćaka jedna je od starih praksi koje se i danas s razlogom preporučuju, osobito hobi voćarima, s malim, dvorišnim voćnjacima. Ne zahtijeva skupu opremu ni puno vremena, a može pomoći u zaštiti stabala od pucanja kore, štetnika i temperaturnih šokova.
Ipak, važno je znati kada, kako i čime krečiti, jer pogrešni dodaci ili loš tajming mogu učiniti više štete nego koristi, ne samo stablu nego i njegovu okolišu.
Iako je lijepo vidjeti stabla čije je podnožje bijele boje, krečenje voćaka nije estetski zahvat, već preventivna mjera zaštite. Naime, bijela boja štiti koru od naglih temperaturnih promjena budući da zimi i u rano proljeće sunce zagrije tamnu koru, a noćni mraz je naglo ohladi – što može dovesti do pucanja. Bijelina reflektira sunčeve zrake i smanjuje taj stres.
U kasnijem periodu smanjuje rizik od ožegotina kore, posebno kod mladih stabala i voćaka s tanjom korom. Također, otežava prezimljavanje štetnika čija jaja i ličinke prezimljuju u pukotinama. Premaz ih ne uništava u potpunosti, ali im otežava opstanak. Naposljetku, ono djelomično može smanjiti razvoj gljivičnih bolesti, pogotovo onih koje ulaze kroz oštećenu koru.
Idealno vrijeme za voćare hobiste je kasna jesen ili zima, po suhom vremenu. No, ovaj se posao može obaviti i u rano proljeće, ako se zimi nije stiglo. Dakle, bolje i u ožujku nego nikad.
Važno je da se ovaj posao ne obavlja po kiši, jakom mrazu i tijekom aktivne vegetacije.
Vapnom se kreče voćke kao što su jabuka, kruška, šljiva, trešnja, orah i druge, a posebno se preporuča za mlada stabla koja su vrlo osjetljiva. No, i starija, s ispucalom korom također imaju koristi.
Važno je da se ne kreči cijelo stablo nego deblo do prvih ramenih grana, a ovisno o voćki, možete premazati i njihov donji dio.
Za hobi voćnjake i okućnice najsigurnije rješenje je gašeno vapno (kalcijev hidroksid) umiješano u vodi, a ova se otopina zove još i vapneno mlijeko. Za izradu vam je potrebno 5 l vode i 1 kg vapna. Sve se dobro izmiješa i otopina je spremna za upotrebu nakon 2 h. Smjesa treba biti gustoće rjeđeg jogurta, da se lako nanosi, ali ne curi.
Postoje i recepti u kojima se uz vapno dodaje sumpor te kuhinjska sol, a ponegdje i bakar.
No, nikako nemojte dodavati preparate kao što su pesticidi, deterdženti, razna ulja i sl. jer mogu oštetiti koru, zagaditi tlo, štetni su za korisne organizme i životinje. Dakle, ako želite što prirodniji način, čisto vapno i voda su dovoljni.
Ako je potrebno, prvo lagano očetkajte staru, oljuštenu koru. Smjesu nanesite četkom ili valjkom. Deblo prekrijte ravnomjerno, bez debelih naslaga. Nije cilj da bude što bjelje, nego da predstavlja zaštitni sloj.
Krečiti je dovoljno jednom godišnje, a ako ga kiša ispere, može se ponoviti.
Ako imate kakav savjet, podijelite ga s nama u komentaru ispod teksta.
Tagovi
Autorica
