Ko povezuje opančarstvo, narodne nošnje, poljoprivredu i pripremu zimnice?

Jedina registrovana opančarka, Mira Jalić iz Laktaša, osim što je poznata po izradi kožnih opanaka i narodnih nošnji, poznata je i po poljoprivrednoj proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda. Zajedno sa snahom Zoricom Crnčević iz Kosjerova i ove godine priprema mnogobrojne teglice pune zdrave i ukusne zimnice.

Naučila izrađivati opanke i narodne nošnje

Kada je prije nekoliko godina Turistička organizacija Opštine Laktaši pokrenula projekat oživljavanja starih zanata, gospođa Mira se prijavila. Ovaj projekat je proveden u saradnji sa UNDPijem, a ukupno je bilo šest učesnika od kojih je samo naša sagovornica nastavila da izrađuje opanke.

Početak bavljenja opančarstvom je bio izazov za gospođu Miru: "Na obuku iz opančarstva sam se prijavila iz radoznalosti da naučim nešto novo. Početak je bio težak, jer izrada opanaka traži mnogo znanja, vještine, upornosti i ljubavi. Poslije višemjesečne obuke samo sam ja nastavila dalje da se bavim ovim starim zanatom i pored toga što je to težak zanat. Otvorila sam opančarsku radnju "Kopču". Samo svojom upornošću i željom za znanjem učila sam kako se izrađuju različite vrste opanaka. Danas u ponudi imam deset vrsta opanaka: krajiške, pertlaše, šumadijske sa kljunom i bez kljuna, makedonske, šopske i druge. Izrađujem opanke za sve uzraste, od opančića za bebe do opanaka za odrasle. Cijena jednog para se kreće od 30 do 100 KM u zavisnosti od veličine i komplikovanosti izrade. Najčešći kupci opanaka su kulturno umjetnička društva, pojedinci. Opanci se kupuju za krštenja djece, a posebno su zanimljivi bijeli opanci za vječanja. Uspjela sam da napravim i jedinstven opanak sa štiklom koji je veoma brzo postao popularan kod mladih djevojaka i žena."

Tokom vremena se pojavila potreba da kupci opanaka na jednom mjestu pronađu kompletnu narodnu nošnju. Gospođa Mira je iskoristila vještine koje je poznavala, šivenje i vezenje, i upustila se u još jednu avanturu učenja.

Organizirala i reviju sa narodnim nošnjama

"Željela sam da ljudi na jednom mjestu mogu pronaći kompletnu narodnu nošnju od opanka do kape. Moja baka me naučila vezu, znala sam šivati. Ljubav prema rukotvorinama me potaknula da počnem sa izradom nošnji. Okupila sam nekoliko žena koje znaju da vezu, tkaju i koje mi pomažu da izradimo kopletnu narodnu nošnju. Ponosna sam što sam izradila mnoge nošnje na osnovu starih nošnji. Uradila sam mnogo nošnji za krštenja djece, kulturno umjetnička udruženja, ali i za vjenčanja, pojedince. Uradila sam i jednu reviju sa narodnim nošnjama. Obukla sam i obula sve generacije, od beba i mama do starijih generacija, i ta revija je bila odlično prihvaćena pa je ponovljena u jednoj televizijskoj emisiji. Učestvovala sam i u snimanju spota u kome se predstavlja Gastro ponuda Republike Srpske. Predstavila sam se svojim opancima, narodnim nošnjama, a zajedno sa snahom Zoricom sam predstavila naše poljoprivredne proizvode i zimnicu. Za potrebe snimanja napravile smo pitu od oraha, pitu od jabuka, pitu od budimke, ljevušu, šape. Uz svaki poljoprivredni proizvod smo predstavile prerađevine koje pravimo i tradicionalnu hranu izrađenu od voća i povrća sa naših imanja", objašnjava gospođa Mira.

Zemlja i priroda su izvor našeg zdravlja

Gospođa Mira je nastavila da uzgaja voće na imanju svojih roditelja, a u dvorištu porodične kuće posadila je mnogo voćnih sadnica koje svake godine donose obilje plodova. Zajedno sa snahom Zoricom Crnčević prerađuju povrće i voće iz plodnog Lijevče polja. Opredjelile su se da se bave uzgajanjem voća i povrća po organskim principima, bez upotrebe pesticida i vještačkih đubriva.

"Ne prodajem voće koje uberemo već ga prerađujemo na milion načina. Neka su to manje količine, ali da je sve što proizvedem kvalitetno i zdravo. Pravimo rakije, likere, pekmeze, marmelade, slatko, raznu zimnicu od povrća. Imam posađene razne voćne vrste: šljive, jabuke, dunje, kruške, orahe, aroniju, smokve, trešnje, višnje, kajsije. Otac me naučio kako se peče rakija da znam kad njega ne bude bilo. Od šljive pravim pekmez i rakiju, zatim rakiju od jabuke i rakiju od kruške. Tu rakiju od šljive sam iskoristila da pripremim mnogobrojne likere: od aronije, dunje, kruške i druge. Uzgajamo i budimke od kojih pravimo odličnu rakiju koja je dobila Zlatnu medalju za kvalitet. Pravim ajvar po odličnom receptu, razne pekmeze. Imamo razne voćne vrste: šljive, smokve, dunje, nektarine, orahe. Uzgajam i ljekovito bilje od kojeg pripremam razne tinkture. Bavimo se i pčelarstvom", šta sve uzgajaju i rade možemo doznati od gospođe Mire.

"Ovih dana od plodova sa naših njiva pripremamo ajvar. Svi naši recepti i način pripreme su autentični, kako su to radile naše bake i prabake. U pripremi zimnice ne koristimo vještačke konzervanse. Uzgajamo paprike, paradajz, patlidžan, ljute papričice i razno drugo povrće. Sve što proizvedemo na našem imanju prerađujemo u zimnicu po kojoj smo postali poznati. U plasteniku uzgajamo paradajz, paprike i druge poljoprivredne proizvode. Sve naše povrće i zimnicu predstavljamo na sajmovima i samo kvalitetom zimnice i drugih proizvoda stekle smo stalne kupce", ističe gospođa Zorica.

Svoje proizvode predstavljaju na brojnim sajamskim manifestacijama gdje brojni posjetioci pokazuju veliko interesovanje za njihove tradicionalne proizvode.