Pretraga tekstova
golubarstvo
Odgoj golubova galebića, kratkokljunih letača i prevrtača i sličnih rasa vezano je za teškoće oko hranidbe njihovih mladunaca. Preporučuje se da se za odgoj mladunaca ovih rasa uzme par golubova dadilja, pod koje ćemo staviti mladunce ili jaja ovih skupocjenih grla. U tu svrhu potrebno je držati dva puta veći broj golubova dadilja nego grla za uzgoj. Najbolje je dadilje držati u zasebnom golubarniku, a ponekad je dobro za ovu svrhu uzeti istu rasu golubova slabije kvalitete. Za galebiće i kratkokljune rase golubova pogodne su rase letača srednje dužine kljuna ili golub lepezan slabije kvalitete. Za teške rase najviše se upotrebljavaju srednje teški gušani, ševe, golub ris - kao vrlo plodne rase. Za dadilje ne treba uzimati gaćane, jer oni mogu svojim perjem na prstima nogu slomiti ili oštetiti jaja, ili ih izbaciti iz gnijezda, što mogu uraditi i sa mladuncima.
Golubove dadilje treba spariti 2-3 dana kasnije nego priplodna grla, jer će tada biti u mogućnosti mladunce prvih dana hraniti njihovi roditelji, da bismo ih četvrtog ili petog dana predali golubovima dadiljama, kada će dobiti još jednu porciju kašaste hrane iz voljke dadilje, što je za neke nježne i osjetljive rase i te kako značajno. Ima uzgajivača koji jaja svojih skupocjenih grla, čim se snesu, stavljaju pod par dadilja. U ovom slučaju moramo točno znati dan kada su jaja snesena kako od priplodne golubice tako i od dadilje. Jaja priplodnog para mogu se podmenuti pod dadilje i 2-3 dana kasnije, ali razmak u vremenu snesenih jaja ne bi smio biti duži. Nikad ne treba jaja skupocjenih grla podmetati pod dadilje koje su nekoliko dana ranije već snijela jaja, jer u tom slučaju postoji opasnost da golubovi dadilje napuste ova jaja prije vremena, te bismo imali znatne štete. Ako jaja priplodnog para uzmemo u namjeri da ih podmetnemo pod par dadilja, najbolje je izvršiti zamjenu jaja. Priplodni par će tada izvesti mladunce od golubova dadilja, treba ih hraniti koji dan, a onda te mladunce uklanjamo (bacamo), da bi priplodni par brže došao do spolnog žara i sneo nova jaja. Istina, to doista iscrpljuje priplodnu golubicu. Danas se nastoji razmnožavanje vršiti bez golubova dadilja. To je kod većine rasa moguće. Trećeg ili četvrtog dana pošto su jaja snesena treba ih pregledati, uzimajući ih oprezno između palca i kažiprsta, da bi utvrdilo da li su oplođena ili ne. Oplođena jaja pokazuju krvave žilice i jednu tamniju točku, koja odgovara glavi začetka, koji se počeo razvijati. Ovo se najbolje može vidjeti ako se jaje stavi prema suncu ili nekom drugom jačem izvoru svjetlosti. Ukoliko se oplođenost ne može točno utvrditi, ostavljamo jaja još dva dana, pa ponovimo pregled na isti način. Ako je i tada jaje sasvim bistro, onda ga uništavamo, a zatim se trudimo združiti dva jaja koja su istodobno snesena od dva para kod kojih je bio istovjetan slučaj, kako bismo jedan par oslobodili za nošenje novih jaja. Jaja treba ostavljati uvijek golubici koja je nježnijeg zdravlja, jer bi ponovnim nošenjem jaja još više oslabila.
Autor: V.KROO
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/