Gljive su neizostvan dio prehrane
Kako je ova godina obilovala padavinama, posebno u unutrašnjosti Lijepe Naše, dobri su uvjeti da bude dobra beba gljiva. Kako se unas gljive dosta koriste u prehrani, dobro je ponešto o njihovim svojstvima. Ovo poglaviti važi za one koji relativno malo znaju o gljivarstvu.
Da bi pomogao našim čitateljima zamolio sam jednog od vrsnih poznavatelja gljiva i gljivarstva, dip.ing. agronomije gospodina Ivana Buturca, iz Viškova da sačini jedan prilog o toj tematici. Veoma se rado odazvao i evo što je pripremio:
Gljive su daleko rasprostranjenije i zastupljenije nego što uobičajeno mislimo. Prosječan čovjek ako se spomene gljiva ima predodžbu plodišta gljiva kakva najčešće nalazimo na tlu ili na stablima (koja beru i dobro poznaju sakupljači gljiva, kao npr. plodište vrganja, a upućeniji znaju i za plodišta tartufa koja su skrivena u tlu i pronalazi ih se sa dresiranim psima. Ono što ostaje skriveno našem oku nisu samo plodišta tartufa nego tijelo gljive koje u formi tankih niti zvanih hife (micelij) u potpunosti prožima šumsko tlo, bilo da žive simbiotski na korijenju drveća i drugog bilja ili da razgrađuju mrtvo drvo i otpalo lišće (saprofiti).
Prema tome plodište gljive koje vidimo na površini tla je njen daleko manji dio, ali za nas ipak i najinteresantniji. Isto tako mnogi poznaju gube, suha i tvrda plodišta gljiva na stablima, koja rastu na mrtvom i živom drvu, ne razmišljajuči da se nevidljivi dio tijela gljive također u formi tankih niti hifa krije u drvu koga prorasta, prožima i razgrađuje. Pored spomenutih gljiva postoje i prostom oku nevidljive mikroskopski sitne gljive koje svi dobro poznajemo, ali kao kvasce i plijesni.
Domaćice kupuju kvasac (germu) za dizanje tijesta, a vinari i pivari poznaju ga kao vinski i pivski kvasac koji nabavljaju za vrenje mošta i pivskog slada pri čemu se šećeri pretvaraju u alkohol, te iz mošta nastaje vino a iz pivskog slada pivo. Plijesni, koje su najčešći uzročnici kvarenja kruha, džemova i dr. namirnica također su gljive. Plemenite plijesni se koriste u dobivanju kvalitetnih sireva (gorgonzola), a da i ne govorimo o značenju plijesni u dobivanju antibiotika bez kojih bi današnji život bio nezamisliv (penicilin, ekstrakt iz plijesni Penicilium notatum-lijek protiv gnojnih i upalnih bolesti jer sprečava razmnažanje velike većine bakterija).
Gljive nisu samo korisni razarači mrtvog biljnog svijeta (lišća i otpalog drva) već se javljaju i kao paraziti biljaka i životinja. Svima je poznata gljivična bolest vinove loze « peronospora» kao i to da bez prskanja fungicidima nema zdravog grožđa. Sličan opće poznati primjer je gljivična bolest krumpira «plamenjača ili fitoftora» koja je1848. god. u Irskoj izazvala epidemiju, potpuno uništila nasade krumpira i onemogućila njegov uzgoj, a kako se tamošnje stanovništvo uglavnom hranilo krumpirom i mliječnim proizvodima došlo je do strašnog pomora glađu, umrlo je oko milijun ljudi od gladi, a milijun se iselilo uglavnom u SAD.
Iz ovog raznolikog svijeta gljiva želimo vam posebno približiti u nas nedovoljno korištene, a u svijetu odavno poznate ljekovite gljive. Jestive gljive naš narod uglavnom poznaje, sakuplja, a neke kao šampinjone i bukovače i uzgaja. Saznanja, o ljekovitim gljivama, koja vam želimo prenijeti, došla su k nama iz daleke Kine i Japana, a tamo su poznata već stoljećima.
Tagovi
Autor
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
