Zaštita zemljopisnog podrijetla vrgoračke jagode

Uz poznata vinogorja s više od jedanaest milijuna trsova loza, proizvodnju kvalitetna grožđa i više vrsta vina, povrća, dakako i preradu mesnih proizvoda također na nacionalnoj razini primjerice Mesne industrije Braća Pivac u Tinovu gradu, vrgoračko područje je već dvadesetak godina prepoznatljivo i na svjetskom tržištu nazočno po krupnim, crvenim, mirisnim i ukusnim jagodama. Ti su prostori Lijepe naše sve više je privlačni i zbog svojih izdašnih izvora zdrave vode i mediteranske flore - posebice zelenike, česmine, lovora, masline, planike, vrijeska, kadulje i inih ljekovitih biljaka, pčelinja meda, ali i zbog gotovo endemskih vrsta slatkovodne ribe - ugora, plotice, gobice u rijeci Matici koja protječe kroz Vrgoračko-neretvansko polje, dakako i Biokova i Rilića, primorskih planina koje se nadvisuju s južne-primorske strane.

Vrgorački kraj prepoznatljiv i po krupnim, crvenim, mirisnim i ukusnim jagodama

Sve govori kako sada na vrgoračkom području najveći zamah ima uzgoj jagoda, mirisno i ukusno voće na oplemenjenim plodnim njivama na rubovima Bunine, Rastoka i Vrgoračko-neretvanskog polja. Manje-više svi su novi jagodnjaci u blizini izdašnih izvorišta kvalitetne vode koji se natapaju sustavom kap na kap. Riječ je, naime, o poljodjelsakoj kulturi koja se u tom mediteranskom krajobrazu počela uzgajati prije i više od dva desetljeća, dok proizvodnja tog voća stalno raste, širi se. Proizvođači ističu kako na tom području trenutačno ima više od milijun posađenih sadnica te da se proizvodi više od 600 tona toga voća na nešto više od 1.200.000 sadnica što čini 40-postotnu količinu ukupne proizvodnje jagoda u cijeloj Hrvatskoj. To ističu proizvođači dakako i mjerodavni u nedavno utemeljenoj Udruzi Vrgoračka jagoda sa sjedištem u Tinovu gradu, čiji je predsjednik Berislav Govorko, a potpredsjednik dipl. ing. Milan Franić.

Kažu kako proizvođači jagoda u vrgoračkom kraju, među kojima je najpoznatiji uzgajatelj toga voća Lujo Mihaljević iz Dusine sa svojim plantažama i plastenicima u Banji od 100.000 nasada, tijekom cijele godine imaju pune ruke posla tvrdeći kako je to iznimno zahtijevan posao - od sadnje, čišćenja, zaštite, do berbe, otkupa i prodaje plodova. Svi su na vrijeme prišli oplemenjivanju i pokrivanju svojih jagodnjaka po sustavu malih plastičnih tunela, kao i postavljanju sustava navodnjavanja kap na kap. Mnogi od njih podsjećaju i na činjenicu kako je baš Lujo Mihaljević još prije 20-ak godina kvalitetne vrgoračke jagode nazvao brendom kada su voćari na tom području ujedno pokrenuli akciju o zaštiti toga voća od onih koji zlorabe njezin naziv.

Hvale vrijedna inicijativa Udruge vrgoračka jagoda

To potvrđuje i Ivica Radonić iz Banje koji ima svoje plantaže jagoda na sjeverozapadnom rubu polja Rastok. Podsjeća kako jagode proizvodi i više od 20 godina te da ih sada ima više od 10.000 nakon što je 2011. zasadio još jedan jagodnjak od 5000 sadnica, tvrdeći kako u tome nije usamljen. Dodaje kako u Banji i Orahu ima obitelji koje su posadile i više od 50.000 sadnica jagoda, poput Mate Polića. No proizvodnji jagoda i inog voća, kao i uzgoju vinove loze te povrća, u zadnje vrijeme se sve više okreću mlade obitelji, povratnici iz gradova na selo. Ističe, kao i svi proizvođači jagoda, kako seoski turizam na tom području sve više uzima maha zahvaljujući i zahuktaloj proizvodnji jagoda te suradnji TZ gradova Vrgorca i Makarske te općina u Podbiokovlju. Napominju kako u špici sezone jagoda berači imaju pune ruke posla ne samo vlasnici plantaža, nego se u jematvu dragovoljno uključuju i skupine turista s Makarske rivijere u organizaciji tamošnjih TZ, jer se to voće mora brati najmanje dvaput tjedno.

Poljoprivrednici u Kokorićima kod Vrgorca vole reći kako je samo u njihovu polju Bunina na površini od 520 hektara zemljišta posađeno oko 300.000 sadnica jagoda, te da su ponosni što su ih prvi počeli uzgajati ne samo u vrgoračkom podneblju u zaleđu Makarske rivijere. To nam je potvrdio i Zvonimir Pervan poručujući: "Naše bi vrgoračke jagode trebalo žurno zaštititi! Drago mu je što su njegov prijedlog podržali svih proizvođači toga voća u Tinovu zavičaju, kojih je oko 160, dakako i Udruga proizvođača vrgoračkih jagoda". Naime tu su ideju odmah prihvatili Lujo Mihaljević i mr. sc. Danko Tolić te su krenuli u osnivanje spomenute Udruge kako bi se zaštitilo zemljopisno podrijetlo vrgoračke jagode i bolje informirali proizvođače toga voća.

Zaštita zemljopisnog podrijetla vrgoračke jagode

"Inače, oko 40 posto proizvodnje jagoda u Hrvatskoj otpada na vrgoračko područje. Ne smijemo zaboraviti kako se u Europi posebice cijeni zemljopisno podrijetlo toga voća. U vrgoračkom kraju se oko 200 obitelji bavi uzgojem jagoda od kojih su, njih 50, i aktivni članovi Udruge, no svi su joj dali potporu", podsjeća Lujo Mihaljević, dodajući kako se u plodnijim godinama na tom području godišnje proizvede i do tisuću tona tog slatkog i ukusnog voća. I to se sve plasira i proda na tržištu, a jagode se na vrgoračkim plantažama beru još polovicom travnja ili najkasnije početkom svibnja, ovisno o vremenskim uvjetima. "Naša Udruga vrgoračka jagoda Vrgorac kani registrirati i svoj zaštitni znak po kojem će vrgoračka jagoda uistinu biti prepoznatljiva, i pod kojim će se prodavati na tržištu i tržnicama", najavljuje Berislav Govorko. Također ističe da je cilj društva da se svi proizvođači jagoda udruže u krovnu udrugu kako bi spremni dočekali ulazak Hrvatske u Europsku uniju te se suprotstavili jakoj konkurenciji uvoza toga voća iz Italije, Španjolske i Portugala na domaće tržište.

"Prva zadaća Udruge je zaštita zemljopisnog podrijetla vrgoračke jagode i bolja informiranost svih koji se bave uzgojem toga voća, najpoznatijeg i najukusnijeg voća iz dalmatinske zagore. Dakako i poticanje uzgoja jagoda. Tako će se vrgoračka jagoda, uz pjesnika i filozofa Tina Ujevića, svjetskog alpinista Stipu Božića, Mesnu industriju Pivac te eko-etno sela Kokorići i Veliki Godinj, ubrojiti među 5-6 najpoznatija vrgoračka brenda. Zato i Turistička zajednica Grada Vrgorca itekako brine o promidžbi vrgoračke jagode. Zadovoljni smo što smo to voće uspjeli uvrstiti u gastronomske recepte najglasovitijih hrvatskih hotelskih kuća", naglasila je Korlenija (Neli) Bajalo, direktorica TZ Vrgorac.

Projekt splitskog Instituta za jadranske kulture i melioracije krša

Vrgorački proizvođači jagoda očekuju kako će se uskoro oživotvoriti još jedna zajednička akcija Udruge Vrgoračka jagoda, Vrgorca, Turističke zajednice Tinova grada i splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, baš na realizaciji Projekta o zaštiti zemljopisnog podrijetla vrgoračke jagode. Riječ je o zahtjevnom projektu koji će se provoditi u više faza o zaštiti spomenutog voća. Naime, da bi se pokrenuo postupak zaštite zemljopisnog podrijetla vrgoračke jagode stručnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split ističu kako treba izraditi specifikaciju proizvoda te označiti područja gdje se uzgajaju jagode ne samo na prostoru samoga Grada Vrgorca, nego konkretno u Vrgoračko-neretvanskom polju u kojem će jagoda postizati određenu kvalitetu. I to je prva faza postupka.

Zatim će se, najavili su, iz tamošnjih uzgojenih područja, lokacija, uzimati uzorke samoga ploda za kemijske analize poput kiseline, boje, šećera, vitamina C, odnosno parametre kakvoće koji su specifični za jagodu. Uz to potrebno je prikupiti uzorke tla - također napraviti kemijske analize, kao i uzorke vode kojom se navodnjavaju jagode. To se sve mora učiniti kako bi se vidjelo kako i koliko specifičnost tla i vode mogu utjecati na kakvoću toga voća. Stručnjaci ocjenjuju kako vrgoračka jagoda u tim specifičnim klimatskim uvjetima Vrgoračko-neretvanskog polja postiže specifičnu i različitu kvalitetu u odnosnu na ina uzgojna područja toga voća u Hrvatskoj. Stručnjaci ističu vrlo rano dozrijevanje vrgoračke jagode, jer se to voće bere i plasira na tržištu polovicom travnja ili početkom svibnja u godini. No može se postići i ranije njegovo dozrijevanje, naravno i veća prodajna cijena.

Dozrijevanje vrgoračkih jagoda i prije polovice travnja

Osim toga vrgoračka jagoda se, prema ocjenama stručnjaka, odlikuje i visokim sadržajem, posebice obojenošću neusporedivo boljom nego jagode iz inih uzgojnih područja Hrvatske, visokom aromom i specifičnim ugodnim mirisom što je prepoznalo i tržište Hrvatske. Što se pak tiče same nutritivne vrijednosti, posebice treba istaknuti visoki sadržaj vitamina C, koji je značajan u borbi protiv različitih virusnih oboljenja te sadržaj koji daje visoku specifičnu crvenu boju samom plodu jagode...Po završetku tog projekta, kako bi voće dobilo svoju zaštitu, markicu, što je itekako važno tim više što danas pod vrgoračkom jagodom na tržištu postoje velike količine jagoda koje se uvoze te se pokazuju i označavaju pod oznakom "vrgoračka jagoda". Nadalje stručnjaci i u vrgoračkoj Udruzi proizvođača jagoda drže kako ne bi smjelo biti prijevara na tržištu nakon što se ostvari navedeni projekt, a svaki proizvođač toga voće će dobiti markicu za njegove realne proizvodne količine, koje bi zadovoljavale kvalitetom. To bi u konačnici itekako pozitivno utjecalo i na veću ocjenu proizvoda. Iz udruge također najavljuju kako će po ulasku Hrvatske u EU cijena vrgoračkoj jagodi će biti veća čak za 30 posto.

Očekuje se kako će spomenuti projekt startati početkom 2013. godine i postupak će trajati najmanje dvije godine; pokrenut će se postupak prema resornom ministarstvu EU-a zaštite zemljopisnog podrijetla vrgoračke jagode, malo niži vid u odnosu na zaštitu izvornosti tog voća. U svemu tome sudjeluju, kao nositelj projekta, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, u suradnji s Udrugom vrgoračka jagoda koja je u pravilu i inicijator tog hvale vrijednog projekta, zajedno s Vrgorcem. Naime taj grad u biti podupire realizaciju projekta koji je itekako značajan za razvoj tog kraja, posebice proizvodnju jagoda i zaštitu ploda odnosno proizvoda.

Povećanje proizvodnje jagoda za oko 50 posto - godišnje oko 1000 tona

Manje-više svi se nadaju kako će se tim projektom, dakako uz potrebnu edukaciju proizvođača kroz niz radionica tijekom iduće dvije godine, te izradom stručnih publikacija, promidžbenih programa, pokušati podignuti proizvodnja jagoda na tom području još za nekih 50 posto, dakle na ukupnu godišnju proizvodnu razinu do 1000 toga voća. Zapravo stručnjaci iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša te u Udruzi vrgoračka jagoda predviđaju kako bi se najavljenim projektom mogao povećati prinos po hektaru - umjesto sadašnjih 20 na 30 tona jagoda, kako je to i u Europskoj uniji. Tvrde kako će se tako povećati i interes proizvođača na vrgoračkom području za sadnju i uzgoj novih površina sadnicama toga voća, traženog na domaćem i svjetskom tržištu. Tako bi se došlo na prosječnu ukupnu godišnju proizvodnju između 900 i 1000 tona kvalitetnih vrgoračkih jagoda.

Neki vrgorački jagodari objašnjavaju kako oko uzgoja jagoda ima više posla nego oko uzgoja vinove loze i proizvodnje grožđa. Tvrde kako im je unosnije baviti se vinogradarstvom nego li jagodarstvom tim više što potonja poljodjelska kultura nije u programu poticaja. Kažu kako je problem i u tome što im je teško doći do sezonske radne snage u vrijeme berbe jagoda, tijekom proljeća i ljeta, iako svaki berač ima i do 200 kuna dnevnicu. Naime, sezonci u to vrijeme u potrazi za unosnijim poslom, boljom i lakšom zaradom mahom odlaze u turističke destinacije na Makarskoj rivijeri i na otocima. To su, ističu, tek neki od razloga, uz koji ističu i česte poplave uslijed ne dovršetka melioracijskih zahvata u kraškim poljima toga kraja, što poljoprivrednici odnosno voćari na vrgoračkom području više nisu toliko zainteresirani za proizvodnju jagoda kao prije.

Hoće li se postojeći jagodnjaci u Vrgoračkom kraju prenamijeniti u nove vinograde?

Čini se kako se sve više okreću vinogradarstvu pa su i ove godine najavili zasaditi više od 100.000 sadnica trsova loza u Vrgoračko-neretvanskom polju, Bunini i Rastoku. No, unatoč svemu mladi ljudi u Vrgoračkom kraju, dakako i oni koji se sa školovanja vraćaju na rodna ognjišta, ocjenjuju kako jagoda u njihovu podneblju ima budućnost te da će se i više proizvoditi nego sada, posebice kad se u cijelosti realizira projekt Zemljopisnog podrijetla vrgoračke jagode. Poručuju kako nije upitna sadašnjost i budućnost toga voća.

Autor: Nedjeljko Musulin

Foto: RGBStock