Za voćare moramo učiniti nešto već ove godine!

"Proizvodnja jabuke je jedna od dominantnih proizvodnji u Međimurskoj županiji. Nažalost, zbog situacije s elementarnim nepogodama ove godine, naših proizvođača jabuke ovdje je danas najmanje. U sektoru proizvodnje jabuke moramo nešto učiniti, učinit ćemo to već ove godine.

Ne možemo nikad platiti svu onu štetu koja je nastala od mraza, to je oko 900 milijuna kuna, ali ne možemo ni ostati slijepi i ne uraditi ništa. Nisam došao na mjesto ministra da probleme stavljamo pod tepih, nego da ih rješavamo. Učinit ćemo sve da pomognemo barem onima kojima je to grana od koje žive, onima kojima je ovo stvarno primarna djelatnost, da im pomognemo da ovu godinu prežive i da ne sijeku svoja stabla nego da imaju proizvodnju idućih godina", rekao je, među ostalim, ministar Tomislav Tolušić otvarajući 11. međunarodni sajam voćarstva koji organiziraju Općina Donji Kraljevec i Centar dr. Rudolf Steiner u suradnji sa Savjetodavnom službom i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U pripremi Zakonom o zabrani nepoštene trgovačke prakse

No, katastrofalni mraz koji je u travnju ove godine mnogim voćarim uništio cijeli ovogodišnji urod i doveo ih u vrlo težak položaj, neke i na sam rub opstanka, nije jedini problem koji ih muči. Ustvari, mnogo toga ne štima u oblasti voćarstva - od velikih problema u proizvodnji do otkupa i prodaje.

"Tržište nam je takvo kakvo je, tu smo svi zajedno krivi, uništavamo jedni druge: proizvođači, otkupljivači, trgovci. I tako imamo jedan začarani krug, dok sami sebe u potpunosti ne uništimo. To moramo riješiti svi zajedno, pokušati objasniti jedni drugima da ovako možemo još godinu-dvije.

Ministarstvo će tu pomoći i sa Zakonom o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom gdje ćemo pokušati sve vas u lancu staviti na jedno mjesto i zakonom regulirati da proizvođači koji žive od poljoprivrede mogu preživjeti i zaraditi, ali i da sa svima drugima u lancu nađemo nekakav kompromis", rekao je ministar Tolušić i dodao da će svi - voćari i drugi poljoprivrednici, načelnici općina, župani, prerađivači, otkupljvači, trgovci - imati punu potporu Ministarstva poljoprivrede u rješavanju problema.

Nužne su korjenite promjene u hrvatskom voćarstvu

A da je stanje u voćarstvo bremenito ministar se uvjerio i sudjelovanjem u radu Okruglog stola s predstavnicima proizvođača voća, stručnjacima za voćarstvo i predstavnicima lokalne i regionalne samouprave na temu "Krah hrvatskog voćarstva ili prilika za novi početak?"

Govoreći o proizvodnji jabuke u EU, te aktualnoj situaciji i perspektivi hrvatskog voćarstva na zajedničkom europskom tržištu dipl. ing. Safet Bračković iz Njemačke istaknuo je među ostalim da se posljednjih godina u Hrvatskoj smanjuju površine pod jabukama, kruškama i breskvama. "Hrvatsko voćarstvo ima budućnost, ali traži korjenite promjene. Treba mijenjati strategiju od tehničko-tehnoloških problema, investiranja, modernizacije proizvodnje, sustava poticanja do dualnog sustava školovanja", rekao je Bračković.

"I voćarstvo, kao i ostale grane poljoprivrede traže visoke profesionalce i velike investicije u nove tehnologije koje će omogućiti proizvodnju 60 do 80 tona jabuka po hektaru, čime se uz nisku otkupnu cijenu jabuke od dvadesetak centi za kilogram, kako se otprilike kreću na europskom tržištu, može poslovati pozitivno", naglasio je prof. dr. Franci Štampar, stručnjak iz Slovenije. Istaknuo je da su posljednjih godina možda najveći iskorak u Europi u podizanju suvremenih nasada i visokoj proizvodnji po hektaru učinili susjedi u Srbiji, gdje je uložen veliki kapital i gdje su prepoznate šanse u razvoju voćarstva.

Kako sanirati štete katastrofalnog mraza?

Dr. Željko Prgomet s Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Rijeci naglasio je da su kod hrvatskih voćara veliki problemi mentalitet i tradicija koje je teško mijenjati. "Voćarstvo je visokoprofitabilna proizvodnja, ali investicije su jako velike od 50 do 100 i više tisuća po hektaru, uključujući u to i ulaganja u infrastrukturu (hladnjače i sl.). Osim toga, voćari se moraju svakodnevno educirati, pratiti i primjenjivati najsuvremenija tehnološka postignuća“, rekao je dr. Prgomet.

Željko Ledinski, predsjednik kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice upozorio je na katastrofalne posljedice mraza u travnju ove godine. Iako su na vrijeme Ministarstvu poljoprivrede predložili niz mjera koje bi koliko toliko pomogle voćarima u prevladavanju problema, nijedna mjera do sada nije provedena.

"Među predloženim kratkoročnim mjerama su brza financijska pomoć sa ciljem održavanja voćnjaka, oslobađanje plaćanje najma i zakupa za poljoprivredno zemljište na kojemu su voćnjaci i vinogradi, reprogramiranje postojećih kredita preko HBOR-a pod povoljnijim uvjetima, oslobađanje naknade za mirovinsko i zdravstveno osiguranje sa ciljem zadržavanja zaposlenosti, oslobađanje komunalnih i ostalih naknada lokalne samouprave", rekao je Ledinski i spomenuo i dugoročne mjere, među kojima je najvažnija izrada strategije voćarstva. Nitko u prethodnoj Vladi i Ministarstvu poljoprivrede nije imao razumijevanja za pomoć voćarima, pa su ionako veliki problemi još više eskalirali.

Sve više voćara je u blokadi i krče nasade

"Nažalost, velika većina voćara je danas u blokadi, sve više ih krči svoje nasade, jer njihove obitelji ne mogu normalno živjeti od toga", ilustrirao je teško stanje u voćarstvu Ledinski dodajući da je voćarstvo na prekretnici. "Mogućnosti su velike, sada sve ovisi da li ćemo imati dobar početak ili loš kraj", rekao je Ledinski.

U raspravi je sudjelovalo još nekoliko članova Zajednice Voćara Hrvatske i stručnjaka. Željko Banovčić predložio je da se stradalim voćarima iz državnog proračuna pomogne sa financijskom pomoći od 12 do 15 tisuća kuna po hektaru. Mr. Frano Ivković rekao je da bi u proširenje, obnovu i modernizaciju hrvatskog voćarstva trebalo uložiti oko milijardu kuna, kako bi se osigurale dovoljne količine kvalitetnog voća za vlastite potrebe, ali i za značajan izvoz.

Dr. Željko Kraljičak zauzeo se da se kod određivanja područja za sadnju voćnjaka odredi minimalna nadmorska visina, a dr. Ante Biško s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekao je da bi trebalo hitno rješavati probleme jednokratne kupnje, ali i višegodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta koje je sada zapušteno i neiskorišteno, a ima voćara koji bi ga oplemenili.

Je li moguć moratorij na kredite?

Ministar Tolušić je rekao da voćari od njega, ministarstva i Vlade ne očekuju da rješavaju sve probleme, ali će će uz koliku-toliku financijsku pomoć za saniranje štete od mraza, pokušati razgovarati u HBOR-u o mogućem moratoriju na kredite, ali to je proces koji će potrajati. Voćarima se može pomoći kroz mjere Programa ruralnog razvoja i sustave navodnjavanja za koje je trenutačno izrađeno 10 projekata. Što se tiče mjere 4.1 do kraja godine će svi dobiti odluke, na listi je 419 tvrtki i OPG-a, dio novca je i za hladnjače.

Ministar Tolušić rekao je da će Ministarstvo poljoprivrede i Vlada Republike Hrvatske krakoročnim i dugoročnim mjerama pokušati pomoći u rješavanju pomalo kaotičnog stanja u voćarstvu, ali u tome očekuju i suradnju voćara, stručnjaka, i regionalne i lokalne samouprave, ali i svih drugih koji na bilo koji način sudjeluju u lancu od proizvodnje do prodaje.